plummahevert

Rezultati Pretrage - seks sa klinkama

❤️ Click here: Seks sa

Pitala sam ga što ne ode malo na kompjuter, na šta mi je odgovorio da nema ništa zanimljivo. Hteo je i ja sam se prvo sunčala i videla sam da me sin gleda, zatim sam ušla u vodu i malo smo se dobacivali loptom , ja sma namerno sve više skakala da mi iskaču grudi i primetila sam mu nadignut mladi kurac u gaćama, jako sam se napalila na cinjenicu da moj posin gleda mamu i duze mu se kurac na stariju mamicu. Povukla sam se da me ne bi vidjela da ne bi saznala da znam njenu tajnu.

Ako je stranica shvatiti da je osoba to ljubav i rožnat seks ili seks sa životinjama, pa smo ažurirati stranicu dnevno umetanje videa bestijalnosti besplatno za vas koji uživaju videa žena seksa sa životinjama, muškarci koji imaju seks sa životinjama divertam i imati zadovoljstvo vidjeti ovu vrstu seksa. Raširila sam noge i stavila sam mu na ramena. Vous ne verrez jamais de publicités.!

Sa njegovim ocem imam ćerkicu ali dosta sa upoznavanjem da krenemo od uzbudljivijeg dela ove erotske priče koja će vas oduševiti. Nakon saslušanja određen joj je pritvor, a potom i kaucija od 5. Upozorenje: Ovaj web sajt sadrzi eksplicitni materijal za odrasle, svi posjetioci i lica koja se pojavljuju na sajtu su ulaskom na sajt potvrdili da imaju minimum 18 godina. Sledeće jutro kad sam se probudila navukla sam samo gaće i majicu i krenula nešto da radim po trpezariji, Igor se probudio i seo u trpezariju. Hteo je i ja sam se prvo sunčala i videla sam da me sin gleda, zatim sam ušla u vodu i malo smo se dobacivali loptom , ja sma namerno sve više skakala da mi iskaču grudi i primetila sam mu nadignut mladi kurac u gaćama, jako sam se napalila na cinjenicu da moj posin gleda mamu i duze mu se kurac na stariju mamicu. Naguzena baka je primala ogromni kurac u njenu veliku dlakavu picketinu. Od kad je dosla u moj zivot nikako da mi izadje van iz glave, ponekad znam i da sanjam kako je karam i to samo sa zadnje strane, nikad bolju bulju nisam video i plavo i crno a najvise od svega volim ih zajedno, : pogledajte zasto se zavrsava skola za doktora Devojka navlaci ekipu preko interneta, zajedno studiraju, te se kasnije samo presetava po fakultetu a svi znaju kakvu lepu malu rozu picu ima!!!! Igor ima 19 godina i kad su mu se roditelji razveli on je ostao sa ocem, majku slabo vidja. Prikupljamo porno videozapise s različitih mjesta poznatih iz zoofilije, pokušavamo dobiti potpune videozapise i videa sjajno pružiti posebnu rog za one koji uživaju ovu vrstu seksa bizarnih smatraju neki, ali za one koji vole je ogroman rog gledati konja jebeni pička hottie. Ja sam palila Igora tako sto sam izlazila pred njim u donjem sexi vešu, sunčala se u toplesu kako bi lako video moje velike sise, naginjala se ispred njega a on buljio u bujne grudi kao mladi kuronja. Vous ne verrez jamais de publicités.! Povukla sam se da me ne bi vidjela da ne bi saznala da znam njenu tajnu.

Jebanje sa psima - Rekla sam mu da je to da bi uštedeli vodu i on je pristao, skinula sam se, on me je kao zaledjen gledao, rekla sam mu da skine gaće iskočio je kurac od jedno 18cm.

Sex sa maćehom jebanje macehe Ja sam Goga, imam 43 godine i maćeha sam Igoru vec 6 godina, Igor sada ima 19 godina. Imam veliku zadnjicu, srednje grudi i kestenjastu boju kose. Igor ima 19 godina i kad su mu se roditelji razveli on je ostao sa ocem, majku slabo vidja. Sa njegovim ocem imam ćerkicu ali dosta sa upoznavanjem da krenemo od uzbudljivijeg dela ove erotske priče koja će vas oduševiti. Ja sam palila Igora tako sto sam izlazila pred njim u donjem sexi vešu, sunčala se u toplesu kako bi lako video moje velike sise, naginjala se ispred njega a on buljio u bujne grudi kao mladi kuronja. Primetila sam da je počeo čudno da me gleda kad je imao 17 godina, nalazila sam svoje gaće kod njega u sobi i u istoriji na internetu nalazila sam stepmom porniće. To je i mene palilo, pogotovo sto sa mužem nisam imala odnose, čak nismo ni spavali zajedno, bila sam mama željna kurca ali to je bio moj problem koji moram da rešim što pre. Bio je jul prošle godine, velike vrućine, ja sam se dosta slobodno oblačila. Poslala sam ćerkicu kod mojih u drugi grad. Bila sam na godišnjem odmoru. Igor je bio na raspustu. Jednog dana muž mi je rekao da sledeći dan neće doći kući do kasno u noć. Sledeće jutro kad sam se probudila navukla sam samo gaće i majicu i krenula nešto da radim po trpezariji, Igor se probudio i seo u trpezariju. Pitala sam ga što ne ode malo na kompjuter, na šta mi je odgovorio da nema ništa zanimljivo. Igoru se mnogo puta dešavalo da sedi u trpezariji i gleda me šta radim, a meni je onda namerno ispadalo nesto iz ruke pa sam se saginjala da malo pari oči na matoroj ali utegnutoj guzi, voleo je gole matorke i gledao pornići matorke sajt… Rekla sam mu pa nećemo ceo dan samo sedeti i raditi i predložila sam mu da idemo da se okupamo u našem bazenu na dvorištu. Hteo je i ja sam se prvo sunčala i videla sam da me sin gleda, zatim sam ušla u vodu i malo smo se dobacivali loptom , ja sma namerno sve više skakala da mi iskaču grudi i primetila sam mu nadignut mladi kurac u gaćama, jako sam se napalila na cinjenicu da moj posin gleda mamu i duze mu se kurac na stariju mamicu. Kad smo završili ušli smo unutra ja sam ga pitala mogu li da se tuširam sa njim on je pocrveneo. Rekla sam mu da je to da bi uštedeli vodu i on je pristao, skinula sam se, on me je kao zaledjen gledao, rekla sam mu da skine gaće iskočio je kurac od jedno 18cm. Želela sam da sin jebe mamu želela sam da rasturi maminu pičku i svrši mi po sisama. Mama puši sinov kurac Nasapunjala sam se i njega sam nasapunjala i kad smo zavrsili sa tuširanjem rekla sma mu da se ne oblači nego da ode u moju sobu. Došla sam i rekla da hoću masažu, seo je na mene da me izmasira i osetila sam sinov kurac na dupetu, ovlazila sam u momentu , kad je završio masažu ustala sam i rekla mu da želim da me pojebe sa tom kurcinom, da znam da se pali na mene i da me njegov otac više ne zadovoljava, rekao je zar to nije pogresno? Zatim sam uhvatila sinov kurac i krenula da ližem gore dole pa glavič i uskoro je svršio. Krenuo je da mi liže stopala i zatim velike sise, što me je dodatno napalilo. Raširila sam noge i stavila sam mu na ramena. Bio je nevin i morala sam da stavim njegov kurac u svoju pičku. Jebao me tako dobro i jako, rasturio je maminu pičku, zatim smo prešli na kaubojku, gde sam ja vodila stvar i svršila sam, toliko sam vrisnula od zadovoljstva da mislim da su me i komšije čule i na kraju misionarsku pozu malo za promenu pa je sin svršio mami po stomaku. Zatim smo otisli da se istuširamo, kad sam se sagnula po šampon stavio mi je u guzu i krenuo da me jebe doggy ponovo je svršio, i ja sam mu još malo pušila kurac za kraj, obrisali se a on je otišao kod drugara, od tog juna 2015. Mama i Igor se jebu redovno čim imamo vremena. Ako vam se sviđa ova incest ispovest ostavite komentar i šaljite nam vaše priče adultprice gmail.

Zend Optimizer not installed

❤️ Click here: Erodate forum

You will find the website title, description, WOT reputation rating, Siteadvisor safety ratings, Alexa traffic stats, related and comparable websites, and even uncover recently used tags! There is not necessarily a link between the upstream site and this site. Zend Optimizer not installed This file was encoded by the.

Retour sur le règne d'une souveraine discrète et plutôt heureuse... For other sites, we display the estimated number of unique visitors from up to 6 countries, when sufficient data is available Advanced plans only. Estimates are more reliable the closer a site is to being ranked 1.

The metrics are updated daily based on the trailing 3 months. Check alliedvsaxis duplicates with related css, domain relations, most used words, social networks references. In addition to improving performance, the Zend Optimizer also enables PHP to transparently load files encoded by the ZendGuard. Un film juste et sensible... Zmenki so zanimivi, adrenalinski,? Global traffic ranks of 100,000+ are subject to large fluctuations and should be considered rough estimates. Review the full details below for websites related to erodate and enjoy your research time here on Webmator! Veliko iger ti bo pomagalo prijetno pre? Please download and install on the Web Server the freely available Zend Optimizer. The load time of an individual page is how long it takes for the DOM - the structure of the page - to be loaded. Estimates are more reliable the closer a site is to being ranked 1.

Erodate - Veliko iger ti bo pomagalo prijetno pre?

Le côté obscur de l'Empire américain 14 mai 2018 : comme son lointain prédécesseur Andrew Jackson auquel nous l'avons comparé, Donald Trump bouscule les règles. En dénonçant l'accord sur le climat, l'accord avec l'Iran et les conventions internationales sur Jérusalem, il exprime les aspirations profondes de la majorité de ses concitoyens et met en place une politique impériale plus que jamais agressive... Mais on a tendance à oublier qu'elle possède aussi un passé. Penchons-nous sur leur quodidien... Retour sur le règne d'une souveraine discrète et plutôt heureuse... Découvrons leur fabrication et leurs secrets... Serait-elle plus laxiste que d'autres démocraties?... Un film juste et sensible... Au fil des siècles, la danse n'a pas toujours été vue d'un bon oeil... Joseph Savès, sensible aux antécédents historiques, la remet en perspective... Pour en savoir plus : cliquez sur l'image.

Radio Pink

❤️ Click here: Pink radio, uživo preko interneta

A ima i dosta radija koji ne emituju svoj program nonstop 24 sata uživo... Može doći i do promene streaming adrese, pa ako primetite da neki radio ne radi molimo Vas da nas obavestite.

Because, video in Youtube is legally posted, and open to be embed in external sites, this site only embed that official video with all Youtube rights to do that. Ukoliko se Vaša radio stanica trenutno ne nalazi na našem portalu možete je dodati na stranici Ukoliko imate nejasnoća oko dodavanja preporučujemo da pročitate Hvala što koristite UzivoRadio. Na našem portalu besplatno možete slušati Dakle, sve balkanske, ex yu radio stanice koje svoj program emituju online.

Streams hosted from sites like veetle, Mips, Veemi are embedded here. Ukoliko vam se umesto slike pojavi prazan ekran sacekajte 10 do 20 sekundi i ako nakon nekog vremena i dalje ostane ovako, samo kliknite na taster f5 i sacekajte da vam se ponovo ucita stranica, ukoliko i dalje nema slike, ponovite ovo par puta dok vam se ne pojavi slika, ako se slika ne pojavljuje, onda kanal trenutno nije dostupan ili je strim preopterecen. Za sve informacije kontaktirajte nas na DISCLAIMER : None of the videos are hosted by this site. Dobro došli na UzivoRadio. Opis Ime tv stanice: Pink Film Lokacija: Beograd Vrsta programa koji se emituje: Izvor: tvboxuzivo. Za sva pitanja, predloge, sugestije, kritike i sl.

Pink Film - Da proverote brzinu interneta idite na ovaj link i sačekajte da se testiranje završi par sekundi —.

TV Pink Zadruga Uživo — 24 sata gledanje besplatno na internetu Televizija Pink uzivo gledanje na internetu, bez ikakvih dodataka, gledanje u Youtube ili DailyMotion plejeru — Zadruga Uživo Pink Reality TV. Svi ostali web sajtovi poput farmatv, zadrugatv su lažni web sajtovi, predstavljaju se da su zvanični, a ustvari su piratski, otimaju narodu novac preko PayPal-a za lažno glasanje, šire viruse, itd. Ovo je nezvanični — fan sajt rijalitija Zadruga, a namenjen je druženju i komentarisanju dešavanja u rijalitiju. Uživo prenos na sajtu postoji zahvaljujući ljudima koji posavljaju prenos na internet sa otvorenim kodom da embedovanje, što mi samo koristimo, i hvala na tome. Zadruga je novi rijaliti šou koji je ustvari nastavak prethodnih rijalitija Farma, Dvor i slični, sa nadom Željka Mitrovića, vlasnika imperije, da će novom emisijom oboriti dosadašnje rekorde u gledanosti. Istovremeno kada počinje Zadruga počeće i suparnički rijaliti šou program na Happy televiziji, novi , pa je Željko Mitrović objavio da će uložiti preko 10 miliona evra kako bi Zadruga bila do sada neprevaziđena emisija. U skladu sa tim su angažovali najveće zvezde srpske estrade, u koju spadaju pevači i pevaljke, starlete i sponzoruše, prostitutke i kurve, kriminalci i lezilebovići. Angažovali su i nekog propalog sportistu ili džabalebaroša koji nemaj drugog posla nego da se za veliki novac u rijalitiju svadja i pokazuje svoje najgore osobine, da uživa u bludu i razvratu pred desetinama i stotinama hiljada ljudi. Zadruga uživo se može gledati na ovoj stranici, u Youtube plejer-u ili Dailymotion plejer-u koji će biti ispod ovog teksta. Takodje, i drugi popularan rijaliti Parove možete gledati na linku , a oba striminga se besplatno učitavaju. Because, video in Youtube is legally posted, and open to be embed in external sites, this site only embed that official video with all Youtube rights to do that. Važna napomena o autorskim pravima: Sav video sadržaj na web sajtu www.

Net.hr

❤️ Click here: KAKO SPASITI VEZU ILI BRAK. NAJVEĆE POGREŠKE KOJE UNIŠTAVAJU LJUBAV.

Ali kada ja zapadnem u neka cudna raspolozenja, kad ja od njega ocekujem neku posebnu reakciju, razumijevanje itd, kad od njega ocekujem da nastavi biti super i onda kad ja vise nisam, da me povuce s dna - onda sve pocne stekati. Naravno, ne znaci da je sto dalje sve teze, covjek se nauci na okolnosti, smisli neke nove rutine itd, ali bas mi se ne cini ni lakse, pogotovo kad covjek ima vise djece vama sa 3 i vise klinaca upucujem dubok naklon.

Što su osobe u vezi svjesnije to će i sama veza biti osvještenija i smislenija. Jasno, mogu kvalificirano govoriti samo o mom osobnom, no ipak mislim da mogu odgovoriti i generalnije da muski emotivni svijet nije nimalo jednostavniji. Na ovaj æe vam naèin braèni seks biti zanimljiviji i napetiji èak i nakon mnogo godina!

Idealno bi bilo da ste u sličnoj financijskoj situaciji kako bi izbjegli ovakve probleme. Nije mi potrebno vidjeti, ali osjetiti jest. Možda takav odnos s djetetom i obvezama je zaista poslijedica toga što smo prije nje dosta toga prošli zajedno ili pak silne ljubavi prema njoj zbog koje i ne uviđamo da nešto propuštamo, ali moje je mišljenje da pravo propuštanje je samo svaki trenutak koji nije proveden s njom :heart: mislila sam na situaciju kad npr. Što se mene tiče, radije biram odsustvo vođenja ljubavi i skladanja, ako već ne mogu biti prepuštena osjećaju do kraja jer to je vrlo, vrlo stresno. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Tu sam sad, živa i zdrava i mogu sve što hoću i što mi je bitno i to je poanta, a ne u nekoj udaljenoj nedohvatljivoj ili dohvatljivoj iluzornoj misli koja će tik pri realiziaciji već biit zamjenjena sa novom. Koliko dugo je to trajalo?

Net.hr - Isto tako, ako je nama lose, depresivni smo, ljuti ili nesto slicno, i cudimo se partnerovoj reakciji... I dvoumim se treba li mu pomoć, podrška i odmor ili je njegova ushićenost sa mnom i našom obitelji jednostavno odlepršala....

KAKO SPASITI VEZU ILI BRAK. NAJVEÆE POGREŠKE KOJE UNIŠTAVAJU LJUBAV. TOP TEME: KAKO SPASITI LJUBAV, VEZU ILI BRAK Povezane vijesti: O opasnostima i pogreškama koje mogu upropastiti i najveæu ljubav, najromantièniju vezu ili najèvršæi brak veæ smo vam pisali recimo. Prenosimo vam zanimljiv èlanak koji još malo razraðuje sve ono što možete napraviti pogrešno, i tako izgubiti osobu koju volite. Problemi koji se nakon nekog vremena poènu pojavljivati možda su okidaè koji æe raspršiti vašu romansu u nepovrat. Nemojte odmah pomisliti na najgore ako ste se uhvatili u koštac s nekim od navedenih problema, jer se na tome može poraditi. A ako se naðete u situaciji da vam je sve teže ostati u vezi, možda je bolje prestati trošiti vrijeme na nešto što jednostavno ne funkcionira i krenuti dalje. Svaðe s partnerovim prijateljima i obitelji Veliki dio života vezan je za prijatelje i obitelj, sviðalo vam se to ili ne, kako muškarcima tako i ženama. Neslaganje s ljudima koji su bliski partneru može biti ubitaèno za vezu. Nemoguæe je da se svima sviðaju svi, ali biti prijateljski raspoložen prema ljudima koji su partnerima važni, iako je to ponekad teško, važno je kako bi veza opstala. No kada taj vanjski, stvarni svijet prodre u vašu zajednicu, može nastati pravi krah. Novèani problemi, partnerova djeca iz prijašnje veze... Ako jedan od partnera ima nekoga tko je uporan u udvaranju, kad-tad se poèinju javljati sumnje, ljubomora i nepovjerenje. A jasno je kako to utjeèe na vezu. To može biti bivši ili bivša, a ako stvar poène izmicati kontroli, jer za sve postoje granice, potrebno je intervenirati i što prije se riješiti te osobe. Loše navike koje iritiraju Jasno nam je svima da ne možete nekoga cijelo vrijeme voljeti istim intenzitetom, a to vrijedi i za partnera. Ma koliko da vam je stalo do nekoga, njegove loše navike poèet æe vam smetati. Naizgled nevažne stvari kao što su ostavljanje prljavog rublja po cijelom stanu, ili hrkanje, ili intenzivno igranje PlayStationa zaista mogu iritirati i dovesti vezu u krizu. Zapustiti se u dugoj vezi ili braku - upasti u rutinu Neki parovi se nakon dugogodišnje veze opuste, možda èak i previše. Postanu više prijatelji nego ljubavnici, njihova intima postane dio rutine. Seks postaje sve rjeði i pretvore se u osobe koje jedna drugu spreèavaju da se viðaju s drugim ljudima. Razlièiti ciljevi Nakon nekog vremena, ako par postane nepažljiv, razlièiti ciljevi ih mogu odvesti u slijepu ulicu nedostatka komunikacije. Ako nekome karijera postane važnija, to je možda simptom koji upuæuje na to da veza ne štima. Prošlost: usporeðivanje partnera s bivšim Ljudi koji žive u prošlosti ne mogu krenuti dalje. Ako netko stalno svog partnera usporeðuje s bivšim, veza ne može krenuti u dobrom smjeru. Sve iz prošlosti tamo treba i ostati. Forsiranje veze Kvalitetna veza razvija se postupno. Iako svaki par ima svoj naèin, preporuèljivo je da se dvoje ljudi prvo dobro upozna, a onda poène živjeti zajedno. Brzanje sa zajednièkim životom može loše završiti. Nitko ne voli da ga se požuruje. Par gdje jedan partner uvijek požuruje drugog kratko ostaje par. Ne ovisnost i nesloboda u braku Održavanje balansa izmeðu ovisnosti i neovisnosti može biti poprilièno varljivo. S druge strane ako je netko previše neovisan, ovaj drugi æe se osjeæati zapostavljeno i usamljeno. Kada jedan od partnera ima puno obaveza i vrijeme koje provodi sa svojom polovicom svede na minimum, to za vezu može biti jednako loše kao i ovisnost. Otkriæe nevjere, odnosno da jedan od partnera vara èesto je dovoljan razlog za napuštanje još dok su plahte na krevetu tople.

Net.hr

❤️ Click here: Cvijeće slike

Preporuča se posijati ih početkom travnja u klijalište, a onda presaditi iza 15. Na vrhu stabljike nalazi se cvijet s pet latica koji mogu biti jednostruki ili dupli. Ova prepoznatljiva cvjetna krasotica dolazi u mnogo oblika i boja cvjeta, bijeloj, žutoj, ružičastoj, ljubičastoj, plavoj i crvenoj, a može biti i dvobojna.

Najbolje je da posude u kojima se sadi cvijeće budu dugačke od pola metra do metar, dok širina treba da bude 20 cm, a dubina najmanje 20 cm. Preuzmite i uživajte igrajući igre bojanja za djecu!

Neven, biljka dostiže visinu 30-70 cm, a cvate od lipnja do rujna. Posijemo li je u proljeće, cvate sve do listopada. Imamo mogućnost posijati razno cvijeće kao što su naprimjer suhe ruže. No one will stay indifferent at the sight of dozens of different colorful flowers! Nisu sve biljke jednako prikladne za sve balkone i to ovisi o položaju samog balkona. Daisies, lilies, roses, lavender, sunflowers, tulips and many more kinds of flowers can now decorate your mobile phone screen. Cvijeće za terase na sunčanoj strani Ako je vaša terasa na sunčanoj strani, vjerovatno većinu vrelih letnjih dana u svom domu provodite sa spuštenim roletnama. Sadnice nemojte saditi pregusto, ostavite razmak makar u širini šake. Po mišljenju nekih psihologa, bojanke za djecu imaju terapeutsko djelovanje pošto je bojanje aktivnost koja uči fokusiranju i umiruje.

Net.hr - Ako je vaš balkon na jugu izaberite bilje koje voli sunčevu svjetlost, a ako je okrenut prema istoku ili zapadu bilje koje voli sjenu 2.

Kadifa je jedna od najpopularnijih ljetnih cvjetnica, što zbog svoje ljupkosti, što zbog malih zahtjeva u uzgoju. U kakvu god zemlju posadili ove zahvalne cvjetnice, one će uspjeti. Kadifica je balkonsko cvijeće bogate cvatnje lijepog cvijeta koja traje cijelo ljeto. Dolazi u nijansama žute i narančaste, a cvatovi mogu biti jednostavni ili puni. Kadifica će najljepše rasti u sunčanom do polusjenovitom staništu uz propustan supstrat bogat hranjivima. Želite li cvatnju svojih kadifica produljiti tijekom cijelog ljeta, obvezno je uklanjanje ocvalih cvatova te redovito prihranjivanje i zalijevanje. Pelargonija je također poznata po svojoj otpornosti i nezahtjevnosti. Karakteriziraju je uspravni mesnati izboji s tamnozelenim listovima koji na rubu imaju karakterističan tamnozeleni prsten. Pelargonija dolazi u bijeloj, žutoj, ružičastoj, crvenoj, ljubičastoj i narančastoj nijansi. Za rast joj treba sunčano stanište, ali zaštićeno od izravnog podnevnog sunca te propustan supstrat bogat hranjivima. Kako bi lijepo rasla, obvezno je uklanjanje ocvalih cvjetove i požutjelih listova kako se ne bi razvile bolesti. Pelargonije redovito zalijevajte, ali je potrebno ostaviti supstrat da se prosuši između dvaju zalijevanja. Petunija je jedna od najpoznatijih vrsta za uređenje balkona. Ova prepoznatljiva cvjetna krasotica dolazi u mnogo oblika i boja cvjeta, bijeloj, žutoj, ružičastoj, ljubičastoj, plavoj i crvenoj, a može biti i dvobojna. Cvjeta od lipnja do rujna, a potrebno joj je polusjenovito stanište te propusni, humusni supstrat. Zbog njezinih nježnijih cvjetova pazite da nije previše na vjetru. Petunije njegujte redovitim zalijevanjem te prihranjivanjem gnojivima koja sadrže nizak postotak dušika i više fosfora kako bi biljke obilno cvale. U drugom dijelu ljeta biljke možete biljke porezati na 20 cm od razine tla, dobro ih prihraniti i ponovno će cvasti do jeseni. Postoji veliki broj sorti koje se razlikuju po boji cvijeta koja može biti u svim nijansama od bijele do tamnoljubičaste. Osim jednobojnih postoje i sorte sa cvjetovima u kombinaciji dviju ili više boja. Maćuhice će se uspješno održati na svakoj vrsti tla najbolje je ono propusno i temperaturi — bilo da su posađene na sunčanom ili sjenovitom mjestu. Jedino što im smeta su velike vrućine. Begonija je grmolika biljka krhkih, vodenastih izboja, mesnatog lišća i velikog broja cvjetova. Dolazi u bijeloj, ružičastoj i crvenoj boji, a cvjetovi su puni ili jednostavni; listovi kod nekih sorata mogu biti bakrene boje. Potrebno im je sunčano do polusjenovito stanište te propustan supstrat bogat hranjivima. Kako bi biljka opravdala svoj latinski naziv semperflorens, što znači stalno cvatući, potrebno ju je redovito prihranjivati. Između dvaju zalijevanja preporučuje se pustiti supstrat da se lagano posuši.

Lingerie

❤️ Click here: Poze sex

Le boom qui a ce que nous considérons manga. Nous vous assurons que personne d'autre n'a autant de photos XXX que nous. Une section pour eux.

Regardez cette vidéo 1080p uniquement sur pornhub premium. O mare varietate de povestiri despre fetele suflete care nu ezita sa isi demonstreze corpurile frumoase si gaurile umede din pasiune se vor deschide celor care vor umbla prin sectiunile site-ului. En actualisant aujourd'hui, vous bénéficiez d'une semaine d'accès gratuit Sans publicités + Contenu Exclusif + Vidéos HD + Annuler n'Importe Quand En vous inscrivant aujourd'hui, vous bénéficiez d'une semaine d'accès gratuit Sans publicités + Contenu Exclusif + Vidéos HD + Annuler n'Importe Quand Proposant un contenu exclusif non disponible sur Pornhub. Nous avons créé ce site alors profitez-en quand et où vous voulez.

En actualisant aujourd'hui, vous bénéficiez d'une semaine d'accès gratuit Sans publicités + Contenu Exclusif + Vidéos HD + Annuler n'Importe Quand En vous inscrivant aujourd'hui, vous bénéficiez d'une semaine d'accès gratuit Sans publicités + Contenu Exclusif + Vidéos HD + Annuler n'Importe Quand Proposant un contenu exclusif non disponible sur Pornhub. Bienvenue sur le web avec le meilleur porn et de meilleure qualité en France. Le boom qui a ce que nous considérons manga. From amateur, castings, lesbians, teens to groupsex, Brazilian, gangbang and shemale, you can find everything you want and even more on this website! The 1080p and 4k videos are exclusive and ultra HD and each category is daily updated. French amateur Tags: 00:25:07By: Xhamster The Mature Strong Hairy Stranger Tags: 00:05:39By: Xhamster Nerdy Looking Redhead Fingering Her Cunt Tags: 00:32:00By: Tube8 Sexy mature getting nuts Tags: 00:01:31By: Xhamster Mature wife dildoing in the bedroom Tags: 00:06:01By: Xhamster Matures loves to please young guys IV Tags: 00:16:23By: Xhamster Russian Mature With 2 Boys 273 Tags: 00:01:12By: Xhamster Azeri matures Tags: 00:12:14By: Xhamster Mature foot fetish Tags: 00:02:55By: Xhamster Mature Women Like Cock Tags: 00:06:39By: Xhamster Blonde mature fucks herself with a banana Tags: 00:02:02By: Xhamster Mature lady revealing cunt at a cafe Tags: 00:02:31By: Xhamster The flying cum Tags: 00:04:41By: Xhamster Mature womans compilation Tags: 00:05:06By: Xhamster Mature Tranny And Lover Tags: 00:20:40By: Xhamster Blond mature R20 Tags: 00:40:18By: Xhamster Mature Woman vs Young Girl 9 Tags: 00:01:21By: Xhamster Fat mature horny woman naked webcam Tags: 00:18:48By: Xhamster Big ass Mature fucking Tags: 00:12:11By: Xhamster Mature cumshot compilation vol 13 Tags: 00:00:00By: Dirty groupsex with four mature ladies and a big young Tags: 00:12:52By: Xhamster Treesome matures Tags: 00:34:09By: Tube8 Petite cutie fuck and facial Tags: 00:03:35By: Xhamster Mature blonde masturbates and has fun Tags: 00:07:42By: Xhamster Mature blowjob and fucked in cruising Tags: 00:25:46By: Xhamster Interracial Mature Redhead 298 Tags: 00:28:25By: Xhamster Great mature in lingerie want cock Tags: 00:08:13By: Xhamster Cream Pie Mature Hairy Women By Blondelover Tags: 00:24:35By: Xhamster THIS EBONY MATURE JUST RIGHT NO FUCKING COMPLAINTS AT ALL Tags: 00:13:02By: Xhamster Mature Couple Tags: 00:10:23By: Xhamster BBC fucks white mature woman Tags: 00:00:00By: Horny japanese mature babes sucking and fucking cock ja Tags: 00:10:32By: Xvideos Mature Group Fucking Tags: 00:09:36By: Xhamster Mature Chubby Sex Tags: 00:00:49By: Xhamster Mature standing masturbation Tags: 00:05:34By: Xhamster Mature shemale with a huge load Tags: 01:01:53By: Xhamster Japanese mature with the dealer Tags: 00:08:27By: Tube8 Dirty Daisy Cumshots Compilation Tags: 00:08:54By: Xhamster Mature Fist and Sperm Bang Tags: 00:05:51By: Xhamster Mature slideshow older woman 724adult com Tags: 00:01:38By: Xhamster Curvy mature caught Tags: 00:26:28By: Xhamster FRENCH MATURE WOMAN CHRISTINA GANG BANG Tags: 00:02:53By: Xhamster Gorgeous cunt! Commencer à surfer sans se soucier de la publicité des sites pornos ennuyeux typiques. Aici puteți găsi cele mai picante, fierbinte, porno bun la gustul tau. La section de beurette vous trouverez une belle femme française avec origine arabe. Check it out et profiter de la bonne porno gratuit.

Photos Pornos - Dans cette section, vous pourrez voir les meilleures vidéos de hentai. Nous sommes également l'un des rares sites de ce numéro, nous utilisons la technologie réactive, ce est à dire notre contenu est adapté à l'écran où vous visualisez.

Le meilleur sexe gratis en France! Bienvenue sur le web avec le meilleur porn et de meilleure qualité en France. Nous avons créé ce site alors profitez-en quand et où vous voulez. Parce que voici vidéos porno les plus populaires du pays. Vous les trouverez tous de très bonne qualité, parce que nous voulons quand vous voyez ce que vous voulez voir, vous voyez parfaitement. Nous sommes également l'un des rares sites de ce numéro, nous utilisons la technologie réactive, ce est à dire notre contenu est adapté à l'écran où vous visualisez. Vous pouvez voir chaque cours à partir de votre ordinateur, mais aussi de votre tablette, votre smartphone, ou ne importe quel appareil avec accès à Internet. Régalez-vous avec le meilleur. Si vous naviguez sur ce site, vous verrez qu'il ya différentes catégories. La section de beurette vous trouverez une belle femme française avec origine arabe. Tout beau et très chaud. Les filles libérées pratiquer toutes sortes de sexe sans tabou. Trouver des vidéos de charme de la Section les plus appréciés par les utilisateurs. Couples, Ménage à trois orgies, Gang bangs, BDSM, bondage.. Bien sûr, nous ne pouvions pas manquer une catégorie de film genre pornographique. Parce que la longueur de l'importance. Le boom qui a ce que nous considérons manga. Dans cette section, vous pourrez voir les meilleures vidéos de hentai. Une section pour eux. Beaucoup d'hommes ont une explosion. Enfin, ces couples, les groupes de personnes qui sont nouveaux dans le monde du porno sans honte. Que voulez-vous voir aujourd'hui? Nous sommes sûrs que vous trouverez ce que vous cherchez. Si vous voulez, vous pouvez nous aider à améliorer le site en appuyant sur le bouton «Je aime». Nous sommes orientarás savoir ce que vous aimez et montez plus de vidéos comme celle pour continuer votre plaisir tous les jours. Commencer à surfer sans se soucier de la publicité des sites pornos ennuyeux typiques. Avec nous, vous remarquerez à peine que nous avons. Check it out et profiter de la bonne porno gratuit.

Forum Klix.ba

❤️ Click here: Gdje smo to pogriješili: Animir dame i maseri umjesto stručnjaka

Jer, iako su se okolnosti u Bosni i Hercegovini dramatično izmijenile od 90-ih godina, prijetnje stabilnosti i dalje postoje. Eto, mladi, zdravi, poletni, potentni, lijepi, a nisu ni lijeni. Što se ne bi izmasirali i unaprijedili međuljudske odnose? Republike Srpske na osvjedočenog mirotvorca i čovjekoljuba, Banjalučkog biskupa Franju Komaricu.

Zar nije bolje sistematizacijom uvesti mjesto masera ili maserke u ove državne institucije, namjesto psihologa ili, šta znam, nekakvog socijalnog radnika? Zato, brate mili, drugi i drugačiji spasava stvar. I znate gdje smo pogriješili? Republike Srpske na osvjedočenog mirotvorca i čovjekoljuba, Banjalučkog biskupa Franju Komaricu.

I njezine prognoze su dramatične, jer očekuje da su neminovna, pogotovo osnovnih životnih namirnica. A, svi iz tih Bukovica su rod. Kad uslijede i makar male promjene na burzi, objašnjava, intervencijom iz robnih rezervi uvijek će ostajati stabilna cijena goriva. Jedna kvalitetna masaža vrijedni kao pedeset psiholoških seansi. Još niko nije proglasio Aneks 7 provedenim, tako da se aktuelna odredba o izboru federalnih delegata, dok se ne provede Aneks 7, mora provoditi - istakao je Genjac. I uz sve to otvara pitanje kako će sve to preživjeti veliki broj građana koji živi na minimumu egzistencije. I sjetim se jednog detalja iz njegove karijere. Nije rijedak slučaj da se i danas pojedini Bosanac i Hercegovac zatekne pored spomenika. Ovdje razbijaju stereotipe da je banja samo za penzionere. Na sjednici koju su održali 26. A znamo do čega dolazi kada u bilo kojoj zemlji prevagnu podjele, segregacija i polarizacija.

Forum Klix.ba - Gdje smo to pogriješili, pa gledamo ljude kako sa fakultetskim diplomama čuvaju ovce , dok u isto vrijeme čobani «obnašaju funkcije»? Zar nije neotuđivo ljudsko i nadasve radničko pravo, učiniti radno okruženje ljepšim i produktivnijim?

Dok se po parkovima, kafanama, radnim i manje radnim mjestima, frizerajima i granapima prepričava kako je mladi Davor masirao Aidu, nikako da nam se kolektivno upali crvena lampica. A, ima li crvene lampice? Eto, mladi, zdravi, poletni, potentni, lijepi, a nisu ni lijeni. Što se ne bi izmasirali i unaprijedili međuljudske odnose? Zar nije neotuđivo ljudsko i nadasve radničko pravo, učiniti radno okruženje ljepšim i produktivnijim? Zar zadovolj e an radnik, nije dobar radnik? Zar nije bolje sistematizacijom uvesti mjesto masera ili maserke u ove državne institucije, namjesto psihologa ili, šta znam, nekakvog socijalnog radnika? To je tako skupo, nerentabilno i neučinkovito! Jedna kvalitetna masaža vrijedni kao pedeset psiholoških seansi. To će vam potvrditi svaki srećno izmasiran činovnik. I na kraju krajeva, ali nikako ne manje bitno, ako slučaj Davora i Aide, nije klasično jačanje i betoniranje dobrosusjedskih međunacionalnih odnosa kroz radnu terapiju, onda ne znam šta je. Ovo dvoje mladih ljudi su pokazali, kako se koristi glava, ruke i pozadina u cilju povećanja produktivnosti, očuvanja mentalnog i fizičkog zdravlja, a ako ćemo pravo, pokazali su i kako se multidisciplinarno koristi namještaj u Direkciji. I ti dosadni stolovi, na kojima namćori direktori nešto potpisuju, igraju pasijansa na svojim kompjuterima ili naprosto jedu masne bureke… sve je to tako passe. Suspenzije za kancelarijskog Romea i Juliju I šta je to bilo na kraju sa našim budžetskim Romeom i Julijom? Da bi vam neko nanio štetu ugledu, prvo ugled trebate imati. Za početak, recimo, ne bi bilo loše da zapošljavate radnike namjesto masera i masažnih subjekata. No, o tome dockan. Sva muka u ovoj tragikomediji tajlandskog tipa pala je na trećeg čovjeka, kao u lošim krimićima. A, treći čovjek je, pogađate, autor spornih fotografija, koji je iste pustio u distribuciju prvo po kancelarijama, a onda i u javnosti. Treći čovjek ili žena, sa oreolom vječnog luzera, izdajnika, ljubomorka, drukare i petokolonaša, optužen je, pazite sad, zato što nije fotografije predao direkciji, nego ih je pustio u javnost. Toliko o domaćim zviždačima, antikorupcionašima i njihovoj zaštiti. I prosječan čitalac, onako iskreno će se zapitati, što se digla tolika hajka na dvoje ljudi, koji se masiraju, kad u istim tim državnim institucijama nestaju milioni maraka, kao u nekakvim finansijskim crnim rupama? Zar su nam najveći administrativni problem Aida i Davor, u zemlji u kojoj «fali» nekoliko milijari maraka? Zar smo na to spali da nam tabloidna vijest zasjeni sve ozbiljne državne afere? Šta zna bijeda šta su muke budžetlija Vidite, problem i jeste, što prosječan, a uvijek dobri čitatelj nema radno mjesto na budžetskim jaslama, e da bi nešto znao o materiji, da prostite.. Nije uhljeb, koji iz hobija i plate od nekoliko hiljada maraka dolazi na socijalizaciju i veselo druženje uz bezbroj kafa, masaža, poslovnih puteva, sastanaka, toplih obroka, tim bildinga, korporativnih haj tek druženja, besplatnog gledanja nelagalno snimljenih filmova i serija na tzv. Nije naš dobri čitatelj, koji apriori halali Aidi i Davoru masažu, u životu ušao u preskupe kancelarije državnih i entitetskih institucija, koje su svjetlosnim godinama iznad domaćeg standarda i koje ergonomijm zadovoljavaju najviše brisleske forme. Muke su to velike! Ne zna naš čovjek, koji se zalaže za prava Aide i Davora, koliko je takvih «nesrećnih» ljudi u ovoj zemlji. Ne zna, jer nije vidio sve te silne familije sve do trećeg koljena, kako se guraju poput pilića brojlera na «radnom mjestu». Pa to i nije više normalno! I na kraju krajeva, Davor i Aida su stupili u…, u ovu vrstu odnosa iz puke sigurnosti. Međunacionalnim odnosom protiv incesta Vidite, međunacionalno masiranje je JEDINA prevencija od incesta na ovakvim visokorizičnim radnim mjestima. To čovjek nikad ne zna, kad može naletjeti na neku zemljakinju iz Gluhe Bukovice, kojoj je kao i njemu strikan namjestio posao. A, svi iz tih Bukovica su rod. Zato, brate mili, drugi i drugačiji spasava stvar. I dok nam je zemlja na trećem mjestu, nosilac bronzane medalje za nezaposlenost na ovoj našoj Planeti, dok kamioni za carinjenje robe čekaju na granici danima, pa i sedmicama, dok se čitav sistem urušava i raspada, zaposlenici tog istog sistema, odvojeni od ljudi i realnosti i bukvalno mogu da igraju seksualne igre sa radnom mjestu. Uprava možda i jeste za indirektno oporezivanje, ali zato je za direktno erotsko masiranje-zaposlenih i ono malo zdravog razuma, koji ne može da se ne zapita, gdje smo to pogriješili, pa smo namjesto sekretarica i IT stručnjaka zaposlili animir dame i masere? Gdje smo to pogriješili, pa gledamo ljude kako sa fakultetskim diplomama čuvaju ovce , dok u isto vrijeme čobani «obnašaju funkcije»? Gdje smo to pogriješili, svi zajedno, pa nam sudovi, Uprave i raznorazne direkcije, osim silnih malverzacija služe i kao poligoni za seksualne egzibicije? I znate gdje smo pogriješili? Gdje je sva naša greška, koju plaćamo decenijama besmisla koje jedu skakvci? Nije ni u sistemu, nije niti u bezumnom kršenju radne i svake druge etike, nije čak niti u malodušnom slijeganju ramenima nad nepravdom i bahatošću! Sva je naša muka što bi SVAKO da može, koliko odmah uradio u uncu isto što i Aida i Davor. Ne žulja nas odistinska nepravda i nakaradnost sistema koji omogućava erotsku masažu na radnom mjestu u po radnog vremena, nego što mi nismo učesnici iste te žurke. Namjesto da se pridruži on cinkari. Svi bi mi u Upravu za direktno erotsko masiranje BIH! Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku portala.

Kako zavesti Ovna?

❤️ Click here: Kako osvojiti i zadrzati muskarca

Zena koju on zeli mora da bude DAMA. Dakle, nema vulgarnosti već suptilno stavite do znaja da ga očekuje iznenađenje. Nemojte se zapustiti, održavajte strast seksipilnim donjim rubljem i raznim igricama u krevetu.

Prvo i osnovno, ne jurite ga. Vodoliju ces morati stalno da stimulises. Ne smete im se previše opirati jer rizikujete duge i iscrpljujuće svađe i rasprave.

Kako mu se svideti Izbegavaj ljubomorne scene. Zvuci cudno, ali on ume da bude vrlo neprijatan bas kada je veoma zainteresovan... Razvijaj smisao za kuvanje, on ceni ukusne zalogaje. Šta učiniti: Recite mu koliko vas privlači i šta vam znači. Agresivne je prirode i u nekim slucajevima moze biti nasilan. Najviše ih privlače devojke koje su samouvjerene i koje su avanturističkog duha. Svjesni ste svog tijela i kako ga najbolje istaknuti Što više volite svoje tijelo, bolje ćete ga i lakše prezentirati drugima.

Kako osvojiti muškarca Bika? - A to znaci da flertovanje i muvanje bude otkaceno.

I dok mnoge žene pri zavođenju sve svoje karte stavljaju na dobar izgled, stručnjakinja za seks i veze Tracy Cox tvrdi kako će prerevna briga oko toga kako izgledate muškarce zapravo — otjerati. Cox je svoje mjesto pod suncem pronašla savjetima o muško-ženskim odnosima, a za Daily Mail otkrila je kako zavesti baš svakog muškarca koji vam se svidi. Naravno, najprije će nam se netko fizički svidjeti, a zatim ćemo, pojašnjava, tražiti suptilnije znakove. Na što se radar aktivira? Entuzijazam Entuzijazam je zarazan. Ako se netko nasmije, nećete si moći pomoći nego uzvratiti osmijeh. Nije bitno što je to što vas zabavlja ili oko čega ste strastveni, bitno je da to jasno pokažete gestikulacijom. Što su muškarci rekli o tome? Više će mi se svidjeti ona mala koja maše rukama i sva se udubila u priču, pa makar to bilo o boji u koju želi obojiti kupaonicu. Uz vas se osjeća kao da je jedini muškarac na svijetu Sjedite u restoranu za večerom, a u prostoriju uđe Niko Kranjčar. Niste se ni osvrnuli. Konobar vam je udijelio kompliment, no vi ga ne čujete. Jedino što vidite muškarac je koji sjedi s vama za stolom. Pozorno ga gledate, slušate sve što govori, aktivno sudjelujete u razgovoru i ne mičete pogled s njega pa makar počeo potres. E, to je, kaže Cox, ponašanje na koje rijetki neće pasti. Cijenite sami sebe Svak voli i poštuje osobu koja se ne boji reći što misli i koja ima svoje mišljenje. Pa čak i ako je ono različito od njegova, muškarac će cijeniti ako vas to ne spriječi da kažete što vam je na pameti. Držite se svojih uvjerenja, ne dajte da vas nitko poljulja i pokažite da cijenite sami sebe. Ne bojite se dodira Nikad ne podcjenjujte snagu dodira, savjetuje Cox. Svjesni ste svog tijela i kako ga najbolje istaknuti Što više volite svoje tijelo, bolje ćete ga i lakše prezentirati drugima. Niste opsjednuti izgledom — Osoba kojoj se razmazala maskara, a zubi crni od previše vina nije baš najprivlačnija, ali svejedno je više seksi od one koja je cijelu večer provela gledajući se u ogledalo — tvrdi Cox.

www.datingvr.ru

❤️ Click here: Smijesne poruke dopisivanje n

Igra kolo a u kolu Duda, od radosti tresu mi se kosti! Tu ga android jede za dorucak. Iako daleko u gradu tom, vecno ti si u srcu mom, jedino tebi cu poruke slati, jer samo za tobom srce mi pati. Sto se ne bi moglo reci za Andorid, sto uopce ne znaci da je Android toliko losiji, samo nije dovoljno cool mileni Izgledno je da ti ne bi prepoznao cinjenice cak i kada bi te udarile po glavi.

Cijena istoga je presmijesna, mislim da se ne isplati ni komentirati. To sto su SAD svojevremeno ucinile, a Italija prije trideset godina, u BiH tek danas pocinjemo.

Dvadeseti vijek nam je osvijetlio spoznaju da covjek ne moze graditi vlastitu sreu ako nee podrzavati i potpomagati ostvarenje sree drugih ljudi oko sebe. Jednom se radja, jednom se dise, jednom se voli i nikad vise. Ovaj izraz je neprihvatljiv jer navodi na razmisljanje o rasnoj segregaciji, potcjenjuje ljude jednog naroda, Mongola, i kao takav danas nije u strucnoj upotrebi. Ako me ikada budes ostavila ostavi me na kisi da ne placem sam. Internet Call centri, Internet telefonija, CTI...

www.datingvr.ru - Na Balkanu ova netolerancija ima duboke istorijske korijene, ali moderna ekumenisticka nastojanja svih konfesija ohrabruju i ukazuju na proces uvazavanja i novu kulturnu toleranciju koju prepoznajemo i u sistemu vaspitanja i obrazovanja u skolama.

Read Uvod u inkluziju text version Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. Nenad Suzi UVOD U INKLUZIJU Banja Luka, 2008. Vise od trideset godina Italija slijedi ideju inkluzije i danas nam donosi dragocjena iskustva koja mozemo koristiti u izgrañivanju naseg sistema podrske djeci sa posebnim potrebama. Osim Eduk-Aida, nastanku ove knjige doprinio je i finski projekat jacanja inkluzije u BiH, odnosno njihovo finansiranje postdiplomskih studija inkluzije kod nas. Zahvalnost dugujem Tanji Coli, koja je svojim nesebicnim darivanjem eseja, literature i iskrenom podrskom poboljsala kvalitet knjige. Danijeli Banjac i Sanji Sarac zahvalan sam za eseje koje su napisale. Radi se o pricama iz prakse, koja je sucelila ove mlade dame sa stvarnosu, a ona cesto nije u skladu s onim sto su ucile tokom studiranja. Njihovi eseji su iskreni i slikovito pokazuju kompleksnost inkluzije u ucionici i skoli. Gospoñi Melihi Halilovi zahvaljujem za iskrenu ispovijed pisanu srcem i dusom, ispovijed jedne nastavnice majke koja je prozivjela gorku sudbinu losih dijagnoza, administrativnih zabrana i drustvenih nepravdi a na kraju postigla ono sto moze postii samo ljubav ­ sinu je izborila samostalnost i mjesto u drustvu koje nikad ne bi imao bez njene majcinske podrske, za koju ne postoji mjera, cijena ili parametar. Svi oni cije sam eseje ovdje objavio dali su doprinos prici o inkluziji, shvatanju sustine ove humane ideje i zahvaljujem im najsrdacnije. Neki od njih su svoje eseje dali za magistarski rad gospoñe Coli, ali sam siguran da e biti sretni sto su ti eseji objavljeni i u ovoj knjizi jer je jasno da oni zele promociju ideje inkluzije. Gospoñi Coli zahvaljujem sto mi je pribavila njihovu saglasnost za redigovanje i publikovanje ovih vrijednih eseja. Uvazenoj kolegici, profesorici na Filozofskom fakultetu u Tuzli Ruzi Tomi zahvaljujem za recenziju i podrsku pri izradi ovog teksta. Isto tako, gospoñi Milki Oljaca, profesorici na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, zahvaljujem za recenziju, podrsku i profesionalnu saradnju na izradi ovog rada. Uredniku, profesoru na Filozofskom faklutetu Svetozaru Milijeviu zahvaljujem za podrsku, urednicku toleranciju autorovih izvolijevanja i trud. U nastanku ove knjige posebno su bili inspirativni razgovori sa profesorom Andreom Kanevarom Andrea Canevaro sa Bolonjskog univerziteta kao i njegovi radovi o inkluziji. Covjek ne moze a da se ne odusevi posveenosu i opredijeljenosu koja zraci iz profesora Kanevara i brzo vas zahvati kao talas odusevljenja ili dobre nade. Nadam se da ova knjiga daruje mrvicu u korist inkluzije. Nenad Suzi 5 Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. Ovdje emo taj pojam konkretnije definisati kao sklonost covjeka da podrzi drugoga, da mu pomogne u uspjehu i napredovanju, da se raduje srei drugog. Zasto bi nas danas posebno interesovao ovaj starogrcki pojam? Istorija kulture razlicitih civilizacija pokazuje da su ljudi radije brinuli za svoju sreu nego za sreu drugih. Dvadeseti vijek nam je osvijetlio spoznaju da covjek ne moze graditi vlastitu sreu ako nee podrzavati i potpomagati ostvarenje sree drugih ljudi oko sebe. Ne radi se samo o altruistickom osjeanju kao nagradi za vlastito dobrocinstvo nego i o stvarnoj pretpostavci srenog zivota u socijalnom okruzenju. Feud i lokalno okruzenje davno su prestali biti dovoljni za covjekovu slobodu. Spoznaja da pripadamo planeti Zemlji kao velikom selu i da e nam kvar nuklearne elektrane u Cernobilju sprijeciti da uberemo salatu u vlastitom vrtu drasticno je sucelila modernog covjeka sa cinjenicom da ekonomski, tehnoloski i fizicki ovisimo od ostalih homo sapiensa na ovoj planeti. Krajem dvadesetog vijeka veina ljudi na planeti Zemlji shvatila je da postoji globalizacija, da je to proces i da ima odreñena nezadrziva stremljenja. Mnogi su, zbunjeni snagom globalizacije, zanemarili cinjenicu da se radi o tehnoloskom, informacionom i kulturnom procesu koji se odvija unutar Kine, Amerike, Rusije, Turske, Obale Slonovace ili bilo koje velike i male zemlje. Poistovjeujui pojmove globalizacija, pozapadnjenje i amerikanizacija veliki broj ljudi se unaprijed opredijelio protiv globalizacije. Mozemo biti protiv globalizacije, ali ne mozemo zanemariti cinjenicu da gotovo svaki osnovac na Balkanu ima mobilni telefon i da taj telefon nismo mi izumili. Ovdje postoje dva puta: prvi ­ kukanje i samooptuzivanje, razvijanje uvjerenja da nas niko ne voli, i drugi ­ da je globalizacija prilika i mogunost da u tom procesu imamo sansu da postanemo bogati i sretni, ravnopravni clanovi lokalnog i svjetskog okruzenja. Ne treba biti veliki poznavalac psihologije pa uvidjeti da prvi pristup pripada psihopatologiji a da drugi pristup podrazumijeva rad, ucenje ili obrazovanje, kretanje, razmjenu. Prvi pristup vodi u kulturno zatvaranje, u izolovanost i zaostajanje, a drugi u ukljucivanje u svjetsko trziste, u kulturnu, tehnolosku i naucnu razmjenu. Ovo ne znaci da treba da zanemarimo neke grube i negativne aspekte globalizacije. Simedonija nije svojstvena samo za pojedince, ona se odnosi na narode i civlizacije. Mi ne mozemo biti nezainteresovani za Cernobilj ili neki novi potencijalni Cernobilj, ne mozemo biti nezainteresovani za ozonsku rupu. Zatvorene nacije i kulture su, istorijski gledano, bile osuñene na zaostajanje i izumiranje Skokljev i Skokljev, 1998. Neke civilizacije, kao sto je slucaj sa kanskom i hetitskom, izumrle su Huntington, 1998. Pisui o neuroticnosti civilizacija, Frojd je naveo primjer rimske civilizacije kao vrlo neuroticne zajednice ciji kraj se mogao prepoznati u intenzitetu njene neuroticnosti. Nacije i pojedinci koji nisu zainteresovani za dobrobit drugih nacija i ljudi nemaju perspektivu u svjetskoj zajednici naroda. Ovu simedonijsku dimenziju kulture danas valja analizirati jer kroz njen okvir mozemo vidjeti perspektivu i predvidjeti progresivne i retrogradne procese. Ovdje nas posebno zanima vaspitanje i obrazovanje u daljem tekstu obrazovanje kao uslov i ishod simedonije. Neke razvijenije zemlje danas imaju vrlo visok nivo svijesti o vaznosti ukljucivanja djece sa posebnim potrebama u normalan zivot, u redovno skolovanje. Visok nivo svijesti prati i razrañen sistem skolovanja i podrske za ovu djecu. Danas mozemo razlikovati zemlje i nacije kod kojih postoji razvijena inkluzija u odnosu na one kod kojih inkluzija nije razvijena. Ovdje govorimo o zatvorenim i otvorenim kulturama Tabela 1. Tabela 1: Kulture i inkluzija Zatvorene kulture Nepovjerljive prema djeci i ljudima sa posebnim potrebama Autocentricne etnocentrizam, stereotipija Razvijaju uvjerenje da je hendikep bozja kazna. Sklone samoosudi zbog hendikepa Slabo razvijaju identitet djece sa posebnim potrebama. Kompeticija meñu clanovima zajednice Kulture otvorene za inkluziju Otvorene, povjerljive prema djeci i ljudima sa posebnim potrebama Koncentrisu se na potrebe drugih. Razvijaju osjeaj prihvaenosti i uvazavanja hendikepiranih. Stvaraju uslove za normalno funkcionisanje ljudi sa posebnim potrebama. Podsticu identitet i kompetencije djece sa posebnim potrebama. Podrska individualnim kompetencijama Nije tesko porediti lijevu i desnu stranu Tabele 1 i vidjeti gdje se nalazi nase drustvo kao i ostale kulture na Balkanu. Jasno je da se mi nalazimo tek na pocetku procesa inkluzije i da nam treba dug put stvaranja pretpostavki i uslova za optimalno ukljucivanje sve djece, a posebno djece sa posebnim potrebama u redovni sistem obrazovanja. Carobna mo obrazovanja Ako obrazovanje posmatramo kao veliki eksperiment istorije, tada mozemo rei da je taj eksperiment tek poceo. Od sedam hiljada godina ljudske istorije ostalo je predistorija, po oficijelnim udzbenicima istorije tek u posljednjih trista imamo skole za sire mase, a tek u dvadesetom vijeku imamo sveobuhvatnije obrazovanje veeg broja ljudi na planeti Zemlji. Zaneseni tom cinjenicom, tek na kraju dvadesetog vijeka primijetili smo da nase skole ne cine djeci samo dobre usluge, one im razvijaju strah od ucenja, pokornost, poslusnost, kompeticiju, samohendikepiranje i druga negativna svojstva pored onih koje poznajemo kao nesporno pozitivna. Mozemo rei da imamo tek jednu generaciju jedan zivotni vijek sirokog narodnog obrazovanja. Ne mozemo ocekivati da sujevjerje, predrasude, dogmatizam i neznanje staro sedam hiljada godina iskorijenimo u ovoj jednoj generaciji. Mi, zapravo, jos ne znamo sta smo dobili obrazovanjem kada posmatramo sveukupno covjecanstvo planete Zemlje. Neke stvari nam govori statistika. Na primjer, cinjenica je da najrazvijenije zemlje svijeta najvise ulazu u obrazovanje. Cinjenica je da najrazvijenije zemlje svijeta imaju najvisi nivo obrazovanosti zaposlenih. Cinjenica je da se kadrovi i znanje sele tamo gdje je novac, a novac tamo gdje je koncentracija pameti. Isto tako, cinjenica je da najrazvijenije zemlje svijeta danas najvise ulazu u inkluzivno obrazovanje. Ove i druge cinjenice govore nam o carobnoj moi obrazovanja. Poznata je teza da se najrazvijeniji centri moi civilizacija od juga sele na sjever. Prve mone civilizacije nastale su blizu Ekvatora, da bi danas dosegle sjeverne dijelove Zemljine polulopte. Zasto je to tako? Ljudi na sjeveru morali su raditi da bi opstali, morali su se organizovati i obezbijediti. Oni nisu imali dzunglu i okolinu kao stanovnici ekvatorijalnog pojasa koja bi im mogla u svakom trenutku pruziti ono sto im treba. Trebalo se pripremati za duge i hladne zime, opstati u surovim uslovima sjevera. Realno je zapitati se da li bi ti juznjaci, meñu koje spadamo i mi, novac dali za skole kada bi ga imali. Poznato nam je koliko je stranog novca u BiH otislo u nelegalne tokove, a koliko na obrazovanje. Za razliku od naseg primjera, Italija ima ve trideset godina vrlo razvijenu zakonodavnu regulativu i izrazenu svijest o obrazovanju djece sa posebnim potrebama. Kada sve kortekse ljudi na planeti Zemlji posmatramo kao jedan, mozemo rei da je evoluta spoznaje, luca scijencije osvijetlila tek mali prostor naseg mraka u dusama, naseg neznanja i sljepila. Ovaj organicisticki koncept viñenja ljudske civilizacije pruza nam rakurs posmatranja na osnovu koga mozemo da poredimo sebe i svoju naciju, drzavu sa drugima. Obrazovanje je biljka koja donosi stogodisnji plod, kazu Japanci, a drzavna administracija koja ne pridaje znacaj obrazovanju pusta da se sasusi korijenje tog stogodisnjeg stabla. Francuzi e na kraju XXI vijeka biti vodea nacija u svijetu zato sto imaju skoro stopostotan obuhvat cetvorogodisnjaka organizovanim ucenjem u predskolskim ustanovama, kaze Donald Hirs, profesor na Virdzinija univerzitetu Hirsch, 1996. U BiH svega nesto oko 7% predskolaca pohaña predskolske ustanove i u ovom trenutku nemamo nikave organizovane aktivnosti na tome da se taj procenat povea. To se zove prednost ranog starta. Ovdje rani start, izgleda, nikome nije vazan osim zanesenim vizionarima. Osim toga, izgleda da e na kraju dvadeset prvog vijeka biti najuspjesnije one nacije koje danas pocnu da razvijaju modele obuke za ucenje ucenja, pocnu sa kooperativnim i interaktivnim ucenjem u skolama i na fakultetima. U tom smislu Republika Srpska je nesto zapocela prije osam godina, a danas nam je vaznije rei da je to bilo dobro nego organizovano nastaviti. Slijepi manirizam, lazno predstavljanje i Potemkinova sela drazi su nam od stvarne perspektive, uspjeha i rada. Sta je to inkluzija Pojam inkluzija ima porijeklo u latinskom jeziku, a predstavlja izvedenicu koja znaci ukljucivanje, ukljucenost, obuhvatanje i podrazumijevanje. Izvorno znacenje mozemo traziti u dvije latinske rijeci. Prva je incldo sto znaci zakljucati, zatvoriti, zacepiti, prijeciti, uokviriti, okovati, oviti, ubiljeziti, zakljuciti Zepi, 1961, str. Druga je inclsio a znaci zatvor, zatvaranje ibidem, str. Izveden iz ovih znacenja, pojam inkluzija bi podrazumijevao integraciju, ovijanje, uokvirivanje, a u socijalnom smislu ukljucivanje pojedinca u odreñenu zajednicu koja je manje ili vise zatvorena ili otvorena cjelina. Treba imati na umu da pojam integracija potice od rijeci intgre, sto znaci neiskvareno, cisto, nepristrasno, nesebicno, posteno ibidem, str. Dakle, u osnovi inkluzije nalazimo znacenja koja ukazuju na njen simedonijski karakter. Tragajui za gotovim definicijama inkluzije nai emo razlicite pristupe, od tretmana raznovrsnosti, preko skolske organizacije za ukljucivanje djece sa posebnim potrebama u redovnu nastavu do ukljucenosti i ravnopravnosti za svu djecu Pasali-Kreso, 2003, str. Definicije idu do odreñenja da je inkluzija samo jedan aspekt drustvene ravnopravnosti, demokratije i participacije. Postoji niz definicija inkluzije fokusiranih na osiguravanje ukljucivanja djece sa posebnim potrebama u drustveni zivot i skolsko okruzenje Ceri i Ali, 2005, str. Neki autori se u definisanju inkluzije fokusiraju na djecu sa posebnim potrebama i njihovu ukljucenost u redovne skole te drustvenu zajednicu uopste Veljkovi, 2002, str. Postoji manji broj definicija koje se bave i nadarenom djecom te svim ljudima koji su izvan prosjeka ili standarda. Tragajui za odgovarajuom definicijom inkluzije i inkluzivnog obrazovanja, mozemo konstatovati da kod nasih autora nalazimo opredjeljenje da daju niz pregleda tumacenja ovog pojma ali da nerado pribjegavaju vlastitoj definiciji. I zaista, kada vidimo koliko je jednostranosti u definicijama autora sirom svijeta, jasno je da emo radije zauzeti distancu nego rizikovati vlastitu jednostranost na ovako osjetljivom pitanju. U prvi plan se, dakle, postavlja pitanje kako definisati inkluziju. Tri su pristupa ovdje neophodna. Prvo, definisati inkluziju kao najopstiji pojam i proces. Drugo, definisati inkluzivno vaspitanje i obrzovanje. Tree, definisati inkluziju kao humani proces ukljucivanja djece sa posebnim potrebama u redovne skole i ukupni drustveni zivot. Inkluziju kao najopstiji pojam mozemo definisati kao proces ili pristup u kome segment necega ili pojedinca u drustvu posmatramo kao dio cjeline. Ovdje se moramo cuvati pojmova ravnopravnost, jednakost i slicno. Vrlo cesto imamo situaciju da cjelina ne moze funkcionisati bez nekog dijela, ali taj dio niposto nije kljucan za cjelinu. Na primjer, farovi za auto nisu kljucni danju, ali po noi se auto bez njih ne moze bezbjedno kretati. Tiranija ravnopravnosti i jednakosti lako bi se mogla pretvoriti u antiinkluziju za djecu sa posebnim potrebama. Inkluzivno vaspitanje i obrazovanje podrazumijeva aktivnosti individue i drustva kao proces ucenja i poucavanja u kome dolazi do relativno trajnih i progresivnih promjena pojedinca u uslovima simedonijske podrske i socijalne ukljucenosti. Ovaj proces ne treba shvatiti iskljucivo kao skolski, mada se on u periodu odrastanja fokusira na skolske uticaje. Dakle, treba ga shvatiti i kao intencionalno vaspitanje i obrazovanje ali i kao spontano ucenje i samovaspitanje, odnosno samoobrazovanje. Inkluzija kao proces ukljucivanja djece sa posebnim potrebama u redovne skole i ukupni drustveni zivot predstavlja najcesi pojmovni kontekst shavatanja inkluzije, ali i najuzi. Radi se o obezbjeñivanju humanih pretpostavki za adekvatno ukljucivanje djece sa posebnim potrebama u nastavu redovnih odjeljenja opsteobrazovnih i strucnih skola kao i o ukljucivanju ove djece u cjelokupan drustveni zivot. Razvrstavanjem poznatih definicija inkluzije, uociemo da se veina njih odnosi na trei aspekt inkluzije, na vaspitanje i obrazovanje djece sa posebnim potrebama. Kretanje, kultura i obrazovanje Rijec kultura ima semanticku osnovu u latinskoj rijeci colere, sto znaci gajiti, njegovati, uzgajati. Vrlo je sirok spektar pojmova izveden iz ovog osnova. Tako razlikujemo kulturu bakterija, kulturu seerne repe, muzicku kulturu, sportsku i druge aspekte kulture. Izveden iz opsteg pojma kulture, pojam pedagoska kultura mozemo definisati kao dio opste kulture, kao sposobnost ljudi da svoje odnose humano urede tako da se ucenje i poucavanje odvijaju u nenasilnoj i demokratskoj atmosferi s ciljem da clanovi zajednice svoj odnos prema prirodi usklade s opstim prirodnim zakonima a socijalne odnose urede za ostvarivanje slobode i nenasilja. Zivjeti u harmoniji sa prirodom i uz ureñene socijalne odnose te biti sposoban komunicirati i ostvarivati razmjenu sa drugim ljudima, dva su osnovna obiljezja pedagoske kulture. Inkluzija je po oba ova kriterijuma kao proces i kao indikator imanentna pedagoskoj kulturi. Covjek se raña kao jedinka, ali odrasta u drustvu, svojim roñenjem postaje dio odreñene drustvene zajednice, dolazi pod uticaj odreñenih drustvenih i socijalnih okolnosti. Beba koja se rodi u nekom plemenu u Africi postae cobanin, lovac ili e raditi domainske poslove kad odraste, a bebe roñene u Evropi birae izmeñu pet stotina najfrekventnijih zanimanja. Beba koja se rodi hendikepirana u zemlji koja nije razvila inkluziju bie izlozena segregaciji, a u zemlji sa razvijenom inkluzijom imae podrsku svih da se prema svojim mogunostima ukljuci u cjelokupan zivot drustva. Socijalizacija je samo dio covjekove kulture, samo jedan njen aspekt. Odnos prema prirodi i uticaji koji nastaju djelovanjem okoline na covjeka i covjeka na okolinu predstavlja drugi vazan aspekt svake kulture, a posebno pedagoske. Postavlja se pitanje da li je prioritet pedagoske kulture u socijalizaciji ili u odnosu covjeka prema prirodi. Na prvi pogled je jasno da se radi o laznoj dilemi, ali ako pogledamo danasnje nastavne planove i programe, vidjeemo da se odnos covjeka prema prirodi znatno zanemaruje, a u nekim pristupima i potpuno iskljucuje. Slicno je i sa nekim aspektima odnosa u drustvu. Nasuprot tome, postavlja se pitanje kakva je sloboda kretanja za dijete koje smo ukljucili u redovnu nastavu a da prethodno nismo 12 Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. Meñutim, znate da postoji druga skola, ne toliko daleko, u kojoj nastavnik i drugi ucenici pricaju jezikom koji razumijete. Koja skola je vise inkluzivna? Ovaj citat ne govori o tome da autori teksta zele rei kako inkluzija nije pozeljna, upravo obrnuto, oni naglasavaju koliko je vazno da se u nasim redovnim skolama stvore preduslovi za humanu inkluziju, za koju se svesrdno zalazu. Kulture zarobljene proslosu u budunost idu kao da su okrenute leñima. Proslost jeste orijentir, bez nje ne mozemo znati ko smo i koji je put u budunost, ali proslost ne moze biti cilj. Nostalgicno vezane za proslost, neke osobe starije generacije sklone su nametati mladim da zive na nacin na koji su oni zivjeli u svojoj mladosti. Ova tradicionalisticka orijentacija prepoznaje se kao dominantna u pojedinim kulturama. S druge strane, postoje kulture orijentisane na budunost, na planiranje i modernizam. Modernisticke kulture su prepoznatljive po lakom usvajanju noviteta u tehnici, nauci, nacinu zivota. Manje su vezane za tlo i proslost. Na primjer, prosjecni Amerikanac provede oko osam godina na jednom mjestu stanovanja ili u jednom gradu, dok kod balkanskih naroda postoji tendencija trajnog vezivanja za tlo, za mjesto stanovanja. Odnos prema tradiciji i modernom prepoznajemo kao dio pedagoske kulture savremenog covjeka. U tom kontekstu prepoznajemo podrsku i otpor inkluziji. Dometi obrazovanja Covjek XXI vijeka moze slobodno rei da ne bi bio to sto jeste da na planeti Zemlji nije bilo obrazovanja. Genetski potencijal koji covjek na svijet donosi roñenjem ne bi imao humana svojstva koja prepoznajemo u ljudima danasnjice da nije obrazovanja. Roditelji se trude da djecu sto ranije nauce citati i pisati. Mnogima to ne poñe za rukom ni za pet-sest godina, da bi dijete, nakon sto poñe u skolu, za godinu dana naucilo ne samo citati i pisati nego i elementarne odnose meñu brojevima, sto mozemo zahvaliti nastavnicima. Posao nastavnika je posao bogova. Ono sto oblikujemo u kogniciji, emocijama i ponasanju djece predstavlja sustinsku razliku izmeñu covjeka i zivotinje, a taj posao sistematski i organizovano rade prosvjetni radnici. Mi se trudimo da predvidimo ishode nasih obrazovnih uticaja i da pruzimo maksimum doprinosa tom najhumanijem nastojanju. Rade to i roditelji, ali mnogo manje sistematski i organizovano, a mnogo vise voñeni emocijama, aspiracijama i zeljama. Dok obavlja slozeni posao vaspitaca, ucitelj mora kontrolisati svoju kogniciju i emocije, mora glumiti ili kontrolisati izraz svoga lica i pokrete tijela, mora imati u vidu citavo odjeljenje pred sobom, njihovo ponasanje, kogniciju i emocije svih pojedinaca i cjeline, mora vidjeti kuda vodi njegov sveukupni pedagoski posao. Nastavnik mora u svojoj glavi imati cetiri kamere dok radi svoj posao u ucionici: jedna je na klupama ucenika da izbliza snimi sta to oni osjeaju, kako dozivljavaju i prate nastavu, kakve probleme imaju, druga je u uglu ucionice da vidi sebe i cijeli razred, trea bi bila negdje iznad skole da vidi skolu i lokalnu zajednicu u kojoj se ona nalazi, a cetvrta bi bila negdje na satelitu da vidi planetu Zemlju te ñake, sebe, skolu, nastavni plan i program i sav svoj posao na tom planu. Za treu i cetvrtu kameru zaduzena je sociologija obrazovanja, a za prve dvije sve ostale discipline koje nastavnici polazu u vidu ispita tokom skolovanja za svoj poziv. Pored svih tih kamera, nastavniku treba jos jedna za inkluziju, a to ne ide bez obrazovanja, bez posebnog studiranja inkluzije. Domete obrazovanja ne mozemo sagledati ako ne zahvatimo drustvenu i vremensku dimenziju ovog procesa. Ako bi nam dvadeseti vijek bio kljucan kriterijum ureñivanja skolstva u dvadeset prvom, tada sigurno ne bismo imali inkluziju u nasim skolama. Prvo pleme su susretljivi i miroljubivi Planinski Arapesi. Zive u kooperativnom i susretljivom plemenskom drustvu. Za njih je pojam trgovanja nemoralan, a razmjenu prikazuju kao darivanje. Djeca u tom plemenu odrastaju u toploj atmosferi, uz emocionalnu podrsku i brigu svih saplemenika. Clanovi plemena 14 Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. Arapeski djecaci u ritualnom plesu Pleme je tako organizovano da svako ima svoje mjesto bez obzira na sposobnosti, nema segregacije. Tri kategorije sposobnosti smatraju se prirodnim predodreñenostima i one nisu osnova za bilo kakvo podvajanje meñu clanovima plemena. Ove sposobnosti se uzimaju kao osnova za podjelu rada i uloga, ali bez hijerarhije, bez nadreñenih i podreñenih u interpersonalnim odnosima. Drugo pleme zivi pored rijeke pod imenom Mundugumori. Imaju ljudozdersku proslost i predstavljaju ratnicku zajednicu. Njegujui ratnicki duh razvili su antagonisticke odnose izmeñu oca i sina. Lijevo: arapeski mladi sa tetovazom uz pomo pepela; desno: obredna maska Arapesa ibidem, str. Djeca odrastaju uz niz zabrana i potiskivanje emocija. Dijete mora sakrivati svoje emocije. Mundugumori predstavljaju negostoljubivu i agresivnu zajednicu. Ovo pleme nema mnogo simedonijskih komponenti zivota. Tree pleme su Cambuli i zive na jezeru. Ovo pleme je odvojeno od prethodna dva a glavne aktivnosti clanova zajednice su ples, rezbarenje, pletenje, slikanje, kao nacin koristenja slobodnog vremena, koga imaju u izobilju, i ribarenje, lov, sakupljanje i uzgoj biljaka i nekih zivotinja. Ratovanje i lov na ljudske glave ne vole. Postoje velike razlike u nacinu zivota muskaraca i zena. Zene zive u odvojenim grupama uz podrsku i meñusobnu saradnju. Muskarac e biti izabran kao partner neke zene samo ako to ona zeli. To je meñu muskim saplemenicima razvilo izvjesnu dozu surevnjivosti, ali ne i meñu zenama. Primjer tri plemena sa Nove Gvineje pokazuje da se simedonija razlikuje od kulture do kulture. Jasno je da najizrazeniju simedoniju nalazimo kod Arapesa, a najslabiju kod Mundugumora. Da li ovako jasne distinkcije mozemo povui danas izmeñu razlicitih nacija na Balkanu? Poznati harvardski profesor Hantington smatra da se dvadeseti vijek prepoznaje po pribilizavanju i udaljavanju sedam civilizacija: japanske, kineske, hinduske, pravoslavne, islamske, zapadne, africke i latinoamericke kao subcivilizacije. Hantington tvrdi da postoji samo jedno 16 Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. Zapadnu civilizaciju predstavljaju Hrvati kao katolici, pravoslavnu Srbi a islamsku muslimani u BiH, odnosno Bosnjaci. Balkanska tradicija je oduvijek bila simedonijski kontradiktorna. Narod je cuvao bolje pie i jelo za goste, s jedne strane, a s druge strane djeca i mladi ljudi poucavani su da se nikome s puta ne smicu. Pet stotina godina Otomanske imperije razvilo je nepovjerenje prema strancima, posebno kod Srba. Po prirodi trpeljiv i gostoljubiv narod, Srbi dugo vazu i mjerkaju dok nekog stranca ne prihvate. Nema velike razlike ni kod Hrvata i Bosnjaka jer je istorija stalnog sukobljavanja na ovim prostorima cesto bila vezana za dolazak ili uplitanje stranaca. Gostoljubivost i otpor prema strancima na Balkanu prepliu se kao svjetlost i tama u sumrak ili u osvit dana. Ovdje se logicno postavlja pitanje da li se simedonija moze uciti, da li je mozemo kultivisati u skolama. Po razvijenosti inkluzije ne mozemo razlikovati kulture i nacije na Balkanu, odnosno u BiH ­ kod svih je ona na pocetku. Trebae dugo vremena da se razvije svijest o znacaju inkluzije i odgovornost za inkluziju na ovim prostorima. Na tom putu dominirala su dva morala: a moral prinude i obaveze i b moral razloga. Moral obaveze i prinude poznajemo kao shvatanje da je covjek nemoan i slab da sudi o dobru i zlu, da je bog taj koji sve vidi i sve zna, da je covjekovo da se boji boga i ne cini lose stvari jer e biti kaznjen. Ovaj moral Robin Barou opisuje kao biblijsku postavku o tome da covjek za vrijeme ovozemaljskog zivota treba da zivi u strahu od boga da bi prikupio dovoljno poena kako bi kada umre dobio ulaznicu za raj Barrow, 1995. Ovaj pristup ima svoje predstavnike u srednjem vijeku a to su sv. Augustin 354­430 i Toma Akvinski 1225­1274. Postoje dva carstva: nebesko i zemaljsko. Nebesko carstvo ili bozja drzava je olicenje dobra proizaslo iz ljubavi prema bogu. Primjer za ovo carstvo je Rim sa papom kao vjerskim poglavarom. Zemaljsko carstvo je nastalo iz Adamovog gresnog pada kao prvog covjeka. Njegovi potomci ne mogu biti nego gresni. Augustin smatra da su paganske vrline samo 17 Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. Krajnja konsekvenca ovog ucenja u pogledu obrazovanja bi bila da je ono po svrsi nezavisno od ljudske volje. Ako uzmemo njegovu tezu da izbavljenje ili bozja milost ipak postoji za mali broj izabranih, moramo ublaziti ovo shvatanje o svrsishodnosti obrazovanja. Ovu sofisticku kontradiktornost u Augustinovom ucenju popravlja njegova teza da ucenje moralnosti ili znanje o moralnosti predstavlja pocetak izbavljenja. Moralnost zasnovana na obavezi i prinudi u krajnjoj konsekvenciji amnestira covjeka od grijeha jer i lose poteze radi zato sto je to bog dozvolio. Tragom ovog moralnog koncepta, hendikep djece je bozja kazna, cijena ucinjenog grijeha roditelja ili predaka. Moral razloga zasniva se na moralnom suñenju. Za razliku od anñela, koji je rob bozji, covjek je od oca preko sina dobio dio bozanskog duha, dio bozanske svjetlosti koju nosi u sebi, dobio je pravo da grijesi i odgovornost za svoja djela. Ovim je covjek u poziciji da u sebi gradi dobro a uklanja zlo, da slijedi svoga boga oca i od samog sebe nacini najbolje. Ovim se moral sa neba spusta na zemlju, meñu ljude i u ljude. Moral razloga nas stavlja u poziciju da sudimo o svojim djelima i idejama, da izvedemo razumne zakljucke o tome sta je najrazumnije, sta je najhumanije. Ovaj moral ima svoje utemeljenje u Bibliji, Kuranu i budistickim ucenjima. Tragom ovog morala, inkluzija je u rukama covjeka, obaveza covjeka da na najhumaniji nacin uredi svoju zajednicu i obezbijedi pravo da djeca sa posebnim potrebama budu ukljucena u zivot drustvene zajednice u skladu sa svojim sposobnostima. Istorijski gledano, moral obaveze i prinude dominirao je najveim dijelom covjekovog zajednistva, a tek krajem dvadesetog vijeka kristalizuje se shvatanje da je moral razloga humaniji, da ne kolidira sa velikim religijama nego da im je imanentan. Moral razloga vraa povjerenje u covjeka, u njegovo suñenje i humanost. Vraajui moralnost covjeku, ova koncepcija podstice simedonijski odnos meñu ljudima. Stoga nije cudno sto se senzibilnost za inkluziju u svijetu razvija krajem dvadesetog vijeka, a kod nas pocetkom dvadeset prvog. Mozemo rei da se desio kopernikanski moralni obrt u osvjetljavanju ili razjasnjavanju covjekove moralnosti, ali ne i u stvarnom praktikovanju ovog morala. Potrosacko drustvo dvadesetog vijeka donijelo je nove vrijednosti meñu ljude, u zajednicu. Ako se odmarate i dugo spavate, proi e vam vrijeme za koje ste mogli zaraditi neki novac. Ovako uznemiren covjek dvadesetog i dvadeset prvog vijeka pocinje da zuri cak i onda kada ne zna kuda ide. Manir uzurbanog biznismena postaje glavno obiljezje i imidz modernog Zapadnjaka. Slicno je i s inkluzijom. Ovdje zelimo da o toj ideji razmisljamo koju deceniju, pa kad sav svijet to ve sprovede, i mi krenemo tim putem. Inkluzija i futurologija Simedonijski vrijednosni sistem podrazumijeva zainteresovanost ljudi za ostvarenje sree drugih ljudi kao i vlastite sree, tj. Njegove pocetke jasnije uocavamo pojavom humanisticke psihologije dvadesetog vijeka. U drugoj polovini dvadesetog vijeka pocela je da svijetli ideja humane psihologije i pedagogije. Kao baklja u tunelu, ova ideja se javlja u radovima Marija, Olporta, Maslova, Froma i drugih poznatih naucnika. Radi se o nastojanju da ljudsko ponasanje, licnost i ucenje objasnimo humanim svojstvima pojedinca, grupe ili sire ljudske zajednice. Covjek ne bi imao humana svojstva da ne odrasta u zajednici sa drugim ljudima. Primjer divlje djece u Indiji i Francuskoj to ilustrativno pokazuje Zvonarevi, 1976. Naime, djeca koja su odrasla sa vukovima kasnije nisu mogla nauciti ljudske higijenske navike, upotrebu pribora za jelo, govor, citanje, pisanje i slicno. To pokazuje da se nasa humana svojstva razvijaju u zajednici i pod uticajem te zajednice. Postavlja se pitanje da li to vrijedi i za specijalne skole kao ustanove za djecu sa posebnim potrebama, da li djeca odgojena u odvojenim ustanovama mogu biti adekvatno ukljucena u drustvo nakon sto su odrasla u posebnom okruzenju specijalne skole. Ljudska zajednica dvadesetog vijeka ne bi izgledala tako kako danas izgleda da nije bilo organizovanog skolstva. Postavlja se pitanje sta bi bilo kada bismo ukinuli skole. Neki teoreticari pretpostavljaju da bi covjecanstvo za neko vrijeme podivljalo. Ako i nismo skloni ovako radikalnom viñenju, ipak emo priznati da bi na istorijsku scenu stupili retrogradni procesi, da bi nehumanost i nasilje nadvladali humana dostignua civilizacije. Nasa proslost nam o tome ilustrativno govori. Smatra se da jedna godina ratovanja vraa drustvo deset godina unatrag. Da bismo sagledali budunost, nuzno je da se osvrnemo na proslost. Prije vise od 700 godina poznati filozof Rodzer Bekon predvidio je neke stvari koje su se desile u dvadesetom vijeku. Mogu biti napravljeni takvi ureñaji pomou kojih e nejvee lañe, kojima e upravljati jedan covjek, postati brze od onih punih mornara. Mogu biti sagrañena takva kola koja e se kretati brze od onih koja vuku zivotinje. Mogu biti konstruisane takve letee masine u kojima e ljudi ugodno sjediti, zabavljajui se, a koje e letjeti nebom kao ptice, kao i vozila koja e omoguiti covjeku da istrazuje najvee dubine okeana. Sa zaprepastenjem zakljucujemo da je Bekon u 13. Kazu da nista nije tako nepouzdano kao proslost. Istoriju su uvijek pisali pobjednici i prepravljali je prema svom arsinu. Iako nepouzdana, proslost nam je dobar orijentir za budunost. Neki umovi poput Rodzera Bekona imali su snagu i hrabrost da se smjelo vinu u nesluene daljine budunosti. Sve doskora bilo je znacajno proricati tehnoloska cuda, ali danas se cini jos atraktivnijim proricati ljudsku budunost, predvidjeti kakve e odnose covjek izgraditi u svojoj zajednici. Jedan dokumenat UNESCO-a predviña drugacije socijalne odnose u budunosti. Pazljivom citaocu ne moze promai da e u buduem svijetu biti cijenjene one nacije i drzave koje ostvare visi nivo demokratije, grañanskih i politickih sloboda, koje pomazu drugima, koje se brinu o djeci i blagostanju naroda. To je sansa za male narode, za balkanske nacije. Ako ne mozemo tako lako i tako brzo dostii svjetski tehnoloski nivo razvijenosti nase privrede, mozemo sada i odmah poceti ureñivati svoje odnose, mozemo razvijati sve humane pretpostavke inkluzije. I najduzi put pocinje prvim korakom. Obrazovanje je sfera zivota u kojoj ne mozemo biti efikasni ako ne predviñamo budunost. Djeca koja danas upisuju prvi razred osnovne skole svoja znanja koristie tek za 15 do 20 godina, a zatim jos 40-50 aktivnih radnih godina zivotnog vijeka. Da bismo covjeka pripremili za taj period, potrebno je predvidjeti sta e biti za 20 ili 50 godina. Ako pustimo masti na volju kao Rodzer Bekon, proglasie nas nenaucnim, neozbiljnim, neodgovornim. Ako smo dovoljno oprezni ali i hrabri da uñemo u ta prorocanstva, iznenadiemo se na prvim predviñanjima. Na primjer, dvadeseti vijek je zavrsio sa deset puta vise hrane nego sto je covjecanstvu bilo potrebno, a istovremeno je svake sekunde od gladi umirala najmanje jedna beba do godinu dana starosti. Mozemo pretpostaviti da e na kraju dvadeset prvog vijeka 5-10% ljudi svojim radom moi zadovoljiti potrebe cijelog covjecanstva. To znaci da e oko 90% ljudi biti bez posla. Iz ovoga proizilazi da mi ve danas u nasim skolama nasu djecu moramo pripremati za zdravo i sretno koristenje slobodnog vremena. Dakle, imaemo sve vise vremena i kadrova koji mogu pomoi djeci sa posebnim potrebama, koji se mogu posvetiti njima i pomoi im da se ukljuce u zivot zajednice. Ako mlade ljude dobro pripremimo za produktivno koristenje slobodnog vremena, imaemo ogroman izvor bogatstva za sebe i druge ljude jer e u onih 90% zajednice 20 Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. Mjera dobrog djela u budunosti e biti to koliko je to djelo usreilo ljude u zajednici, koliko je doprinijelo srei svih ili onih kojima je to potrebno. Da bi covjek u slobodnom vremenu ucio i stvarao, potrebno je da osjea zadovoljstvo dok se bavi odreñenom aktivnosu, da uziva u onome cime se bavi. Ljudi se nee zeljeti baviti inkluzijom ako nisu ubijeñeni da rade koristan, vrijedan i human posao a ujedno i drustveno priznat. U budunosti mozemo ocekivati da e se znacaj inkluzije kod nas sistematski poveavati, da e rasti svijest ljudi o potrebi za inkluzijom i njihova opredijeljenost da daju svoj doprinos na ovom humanom planu. Ovdje smo na polju motivacije i emocija. Pitanje je kako motivisati ljude za inkluziju. Emocionalni karakter simedonije i inkluzije Ima nesto egoisticno u pomaganju drugima. Ovaj egoizam moze imati dva osnova. S jedne strane, to je srea sto usreujemo bliznjega, sto mozemo donositi dobro i pomoi onima kojima pomo treba, a s druge strane, to moze biti osjeaj superiornosti jer mozemo pruziti drugima ono sto oni ne mogu imati. Ovaj drugi aspekt proizilazi iz negativnih emocija, iz kompeticije kao negativnopsiholoske karakteristike pomagaca. U krajnjoj konsekvenciji kod kompeticije se radi o potrebi za dominacijom, za demonstriranjem superiornosti. Na prvi pogled je jasno da samo prvi aspekt pomaganja ima simedonijski karakter. U osnovi simedonije je altruizam koji ne moze bez empatije. Moramo razlikovati simedoniju od simpatije jer pomogati nekome mozemo zato sto nam je simpatican ili zato sto smo zaljubljeni u tu osobu, zato sto nam je prijatelj i slicno ­ tada se radi o simpatiji. Kod simedonije se ne radi o ovim licnim relacijama, ona je prvenstveno altruisticke naravi. Dvije su kljucne distinkcije izmeñu simedonije i simpatije. Prvo, simpatija podrazumijeva uzvraanje pozitivnih emocija ili djela s druge strane. Drugo, simedonija ne trazi uzvratne efekte niti zahvalnost, takav slucaj je sa anonimnim donatorima. Ako prihvatimo ove dvije distinkcije, mozemo pretpostaviti da je simedonija vrlo rijetka u drustvu. Istrazivanje je potvrdilo ovu hipotezu Royzman i Rozin, 2006. Kada je u pitanju inkluzija, nemamo istrazivanja o tome koliko su ljudi spremni da daju svoj licni doprinos ovoj humanoj aktivnosti. Za razliku od simedonije, inkluzija ima i simpatijsku i empatijsku dimenziju, pa zato mozemo pretpostaviti da je opredijeljenost za inkluziju mnogo frekventnija nego sto su istrazivanja pokazala za simedoniju. Ovo je zanimljivo za budua istrazivanja jer je neistrazeno kod nas i u svijetu. Zanimljivo pitanje je kako podstai simedoniju, kako obucavati ljude za simedoniju, a kako za inkluziju. Ako razmisljamo o sretnoj budunosti i sretno ureñenoj zajednici, nuzno je da postavimo pitanje kako pridobiti ljude za 21 Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. U kojim uslovima e se simedonija pojacati? Istrazivanje je pokazalo da se simedonija intenzivnije sree u slucajevima kada je osoba imala ranije pozitivno emocionalno iskustvo darivanja i pomaganja drugima ibidem ; 2. Odreñeni socijalni uslovi podrzavaju simedoniju, na primjer kada clanovi zajednice podrzavaju ovakvo ponasanje ibidem ; 3. Kompetentni ljudi zele biti u drustvu kompetentnih ili kompetentnijih od sebe i zato podrzavaju uspjeh drugih Batson i saradnici, 1995. Jasno je da e se simedonija cese prepoznati kod Arapesa nego kod Mundugumora. Mozemo li ovdje na Balkanu postaviti takvo pitanje: Da li se simedonija razlikuje kod Slovenaca, Hrvata, Bosnjaka, Makedonaca, Srba i drugih? Odgovori bi sigurno bili vrlo zanimljivi za nauku, ali vjerovatno bi rezultati takvog istrazivanja morali sacekati pedesetak godina da budu objavljeni. Za inkluziju ne bismo morali cekati tako dugo, ali je cinjenica da nemamo adekvatnih komparativnih istrazivanja. Ova istrazivanja bi nam dobro dosla da saznamo gdje je inkluzija na visem nivou i kako kod ostalih postii to isto ili kako unaprijediti inkluzivno obrazovanje na citavom prostoru Balkana. Iz svojih emocija ljudi crpe iskustvo koje ih vodi ka simedoniji i inkluziji. Ako simedonijskog iskustva nema, izostaje i zadovoljstvo koje sluzi kao generator simedonijske vrijednosne orijentacije. Ovo jos vise vrijedi u odnosu na simpatiju. Ovo nam govori da inkluzija ima vise emocionalne podrske jer se oslanja na simpatiju te da mozemo ocekivati visi nivo zadovoljstva i drugih pozitivnih emocija nego sto su to istrazivanja pokazala za simedoniji. Naravno, i ovdje nam nedostaju istrazivanja i adekvatne prakticne opservacije. Ako prihvatimo tezu Roberta Solomona da je simedonija po svojoj unutrasnjoj logici emocija Solomon, 1977 , njeno razvijanje u skolama treba posmatrati kao proces u cijoj osnovi je prvenstveno emocionalno vaspitanje. U osnovi inkluzije nalazimo emocije, koje mogu biti snazna kocnica uspjesnoj integraciji djece sa posebnim potrebama u redovne skole. Jedna od takvih emocija je prevelika ljubav roditelja i nespremnost da prihvate cinjenicu da njihovo dijete ima hendikep ili posebne potrebe. Poznato je da uspjeh jedne terapije zavisi od spremnosti pacijenta da prihvati svoju bolest, stanje svog organizma. Tesko je ocekivati efikasnu inkluziju ako roditelj smatra da e nastavnik preko noi ukloniti hendikep njegovog djeteta, ako ocekuje nemogue. Praksa je pokazala da ovakvi roditelji samo odmazu nastavnicima i specijalnim pedagozima. Drugi set negativnih emocija mozemo ocekivati pri prvom susretu djeteta sa posebnim potrebama sa ucenicima odjeljenja redovne skole koju e pohañati. Poznato je da je djeciji kolektiv cesto nemolisrdan samo zato sto djeca jos nisu dovoljno razvila socijalnu osjetljivost za osjeanja i potrebe drugih. Djeca mogu svoga druga zvati pogrdnim ili omalovazavajuim imenom ne mislei da mu 22 Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. Ovdje je vazna uloga nastavnika i njegova profesionalna osposobljenost da pripremi kolektiv za prijem djeteta sa posebnim potrebama. Izvor ometajuih emocija moze biti i dijete sa posebnim potrebama. Strah djeteta od prvih kontakata sa vrsnjacima, prva negativna iskustva u skolskom okruzenju te pojacana svijest o razlici, o hendikepu ili onesposobljenju, sve to moze izazvati probleme pri ukljucivanju djeteta u ñacki kolektiv. Sve ovo nastavnik treba prepoznati i biti spreman za pomo djetetu sa posebnim potrebama ukazujui mu da je to prolazna faza, pripremajui ñacki kolektiv i razrjesavajui konflikte. ETICKE PRETPOSTAVKE INKLUZIJE Humani uslovi inkluzije Na Balkanu postoji tendencija da se odreñeni proces, moda ili trend iz Evrope ili razvijenog svijeta prihvati i formalno prenese u praksu, pri cemu se cesto izgube neka bitna svojstva i funkcije zeljene promjene. Na primjer, svojevremeno su Slovenci, imitirajui Zapad, iz nastavnih planova i programa poizbacivali mnogo sadrzaja u zelji da rasterete djecu. Dobili su osiromasene programe, a nikakva poboljsanja kod djece. Poznato je da siromasni nastavni programi ne razvijaju kreativnost. Nakon spoznaje da je preko dvije decenije primjenjivan pogresan pristup, ministar prosvjete Slovenije nedavno je izjavio kako su uocili gresku i sada u nastavne planove i programe vraaju stare i ubacuju nove sadrzaje. Postoji opasnost da inkluziju preuzmemo kao evropski trend bez dovoljno pripreme za njeno uvoñenje te da se ovaj humani proces pretvori u nehumanu obavezu koju uvodimo nasilno i nedovoljno humano. Koje su humane pretpostavke skolske inkluzije za djecu sa posebnim potrebama? Bez hijerarhije, ovdje izdvajam pet takvih pretpostavki: 1. Djeca sa posebnim potrebama treba da dobiju vise nego u specijalnim skolama. Djeca u redovnim skolama ne smiju nista izgubiti. Ucenici, roditelji i nastavnici treba da prihvate dijete sa posebnim potrebama u redovnoj nastavi. Nuzno je stvoriti sve potrebne kadrovske, materijalne i organizacione pretpostavke. Treba predvidjeti sve rizike i sprijeciti nezeljene posljedice. Svaku od ovih pretpostavki ovdje u posebno razjasniti kako bi bile uklonjene nedoumice, te preciznije definisani humani preduslovi za inkluziju. Prvo, djeca sa posebnim potrebama treba da dobiju vise nego u specijalnim skolama. Nehumano je lisiti dijete s osteenjem vida ili sluha, sa Daunovim sindromom ili nekim drugim onesposobljenjem pomoi specijalnog pedagoga, odnosno defektologa. Nastavnik razredne ili predmetne nastave koji nije osposobljen za rad sa djecom sa posebnim potrebama nee znati sta da radi kada mu to dijete doñe u razred. Nastavni plan i program je ve ionako zahtjevan, tako da svih 45 minuta casa treba za rad na redovnom programu. Sada mu dolazi jos jedan posebni, specijalni ili individualizovani program za koji nije strucno osposobljen. Bilo bi nerealno ocekivati da samostalno, za svoj novac kupuje literaturu iz odreñene sfere defektologije, da proucava i samostalno pri- 25 Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. Dakle, mozemo ocekivati da e dijete sa posebnim potrabama dobiti manje u redovnoj nego u specijalnoj skoli ako doñe kod nepripremljenog nastavnika i u nepripremljeno odjeljenje. Drugo, djeca u redovnim skolama ne smiju nista izgubiti. Nedavno sam imao dijalog sa jednom nastavnicom redovne nastave koja je tek pocela da radi i dobila u razred tri djeteta sa posebnim potrebama. Odmah na pocetku mi je rekla da je protiv inkluzije. Pitao sam je kako moze biti tako nehumana. Odgovorila mi je da optereena sa ovo troje djece uopste ne moze da radi redovni nastavni plan i program. Napomenula je da jedna djevojcica od to troje ima vise godina od ostale djece te da ih sve redom fizicki zlostavlja. Pri tome mi je pokazala svoje ruke, koje su bile izgrebane iznad nadlanica. Upitao sam je da li zeli da joj pomognem da preñe u drugo odjeljenje u kome nema djece sa posebnim potrebama. Usrdno me je zamolila da to ucinim. Sta uciniti u ovakvoj situaciji? Apelovati na savjest ove nastavnice bilo bi nehumano. Vratiti ovu djecu u specijalnu skolu, jos nehumanije! Premjestiti nastavnicu u drugo odjeljenje ­ bio bi poraz jer bismo u iste probleme uvalili drugu osobu. Jedino rjesenje je da se u razred pod hitno uvede specijalni pedagog koji e zajedno sa nastavnicom razredne nastave izvoditi tandemsku nastavu i intenzivno krenuti sa usavrsavanjem nastavnice razredne nastave za inkluziju. Sve ovo ne zavisi vise od skole nego od drzavne administracije zaduzene za obrazovanje. Tree, ucenici, roditelji i nastavnici treba da prihvate dijete sa posebnim potrebama u redovnoj nastavi. Stvaranje klime meñu djecom u razredu da prihvate dijete sa posebnim potrebama vrlo je suptilan posao i zavisi prvenstveno od nastavnika, njegove strucne osposobljenosti i pedagosko-psiholoskih kompetencija, a posebno od senzibilnosti za karakteristike i razvojne potrebe ove djece. Moze se desiti da nastavnik pretjera u podsticanju ucenika da pomognu djetetu sa posebnim potrebama tako da se stvori boleiva situacija sazaljenja u kojoj svako dijete u razredu zeli pomoi djetetu sa posebnim potrebama te da se ono osjea ponizenim, odnosno da se na ovaj nacin hendikep preuvelica. S druge strane, nepripremljen kolektiv moze predstavljati traumu za dijete sa posebnim potrebama i izazvati snazne neugodne emocije kao sto su strah, tenzija, frustracija i slicno. Poseban aspekt prihvatanja hendikepa vezan je za roditelje. Cesto se desava da roditelji ne prihvataju hendikep svoga djeteta, da ocekuju kako e nastavnik ili specijalni pedagog ukloniti ili izlijeciti hendikep. Neki roditelji su uvjereni kako je to prolazna pojava i da e se desiti cudo. Kako se postaviti prema ovakvom stavu roditelja? Bilo bi pogresno gasiti nadu roditelja, ali se desava da ovakav stav roditelja smeta ukljucivanju djeteta sa posebnim potrebama u redovnu skolu i normalan zivot. Ovakvim roditeljima treba oprezno i sistematski ukazivati kako e najbolje pomoi svome djetetu ako prihvate onesposobljenje, a zatim korak po korak da zajedno sa nastavnikom rade na tome da dijete ukljuce u aktivnosti i skolske obaveze na nivou na kome su njegove mogunosti. Cetvrto, nuzno je stvoriti sve potrebne kadrovske, materijalne i organizacione pretpostavke za optimalno ukljucivanje djece sa posebnim potrebama u redovnu nastavu. Kao primarno ovdje se namee imperativ tandemskog rada u nastavi izmeñu ucitelja i specijalnog pedagoga. Naime, u svakom odjeljenju gdje se nalazi dijete sa posebnim potrebama treba da, pored razrednog nastavnika, radi i specijalni pedagog. Zbog nedostatka novca i kadrova danas se to kod nas rjesava mobilnim timovima specijalnih pedagoga koji u ucionice svraaju povremeno. Rjesenje s mobilnim timovima samo je privremeno, ali daleko od optimalnog. Poznato je da u BiH svake godine opada broj prosvjetnih radnika u ucionicama za nekoliko stotina jer se smanjuje broj djece i odjeljenja. Dakle, novac kojim su prosle godine finansirani prosvjetni radnici dostatan je da se za jednu godinu razrijese potrebe za specijalnim pedagozima u svim odjeljenjima koja pohañaju djeca sa posebnim potrebama, te izgovor o nedostatku novca uopste ne vrijedi. U ovom trenutku nije mi poznato nijedno odjeljenje u kome rade nastavnik razredne nastave i specijalni pedagog istovremeno, cak ni eksperimentalno. Osim kadrovskih, vrlo su vazne i materijalne pretpostavke. Na primjer, slabovidom djetetu trebaju knjige sa Brajerovim pismom ili kompjuterski terminal podesen za slabovide. Skola to mora nabaviti ukoliko ne posjeduje. To su izdaci za koje skola nema novaca, te je na potezu drzava. Izgovor da za ovo nema novaca ne vrijedi kada znamo koliko je mali broj djece s ovim onesposobljenjem, a poznato je da ukupna populacija djece sa posebnim potrebama iznosi nesto oko 2% u BiH. Organizacione pretpostavke za ukljucivanje djece sa posebnim potrebama u redovna odjeljenja podrazumijevaju vise aktivnosti: 1 izradu nastavnog plana i programa za dijete sa posebnim potrebama, 2 obuku nastavnika za realizaciju tog programa, 3 pripremu odjeljenja za ukljucivanje djeteta sa posebnim potrebama u redovnu nastavu, 4 koordinaciju nastavnika i specijalnog pedagoga, odnosno mobilnog tima, 5 realizaciju nastavnog plana i programa, 6 praenje i valorizaciju efikasnosti ovog programa, odnosno ukljucenosti djeteta sa posebnim potrebama u redovne aktivnosti u ucionici. Peto, treba predvidjeti sve rizike i sprijeciti nezeljene posljedice. Trenutno je jedan od najveih rizika sadrzan u formalizaciji inkluzije. Naime, zbog trenda ili obaveze, nastavnici e prihvatiti da rade sa djecom sa posebnim potrebama iako nisu dovoljno obuceni. Nastojae prikriti probleme i incidente, a djeci pomagati onoliko koliko im to dozvoljava njihova strucnost i uslovi u kojima rade. Jedan od rizika je rizik oduzimanja individualizovanog i posebnog tretmana ove djece u specijalnim skolama u svrhu njihovog prevoñenja u redovne skole. U specijalnim skolama djeca imaju strucnu pomo profesionalaca, cesto vise njih. Prelaskom u redovnu skolu dijete gubi ovu pomo, sto je rizik. Dijete sa posebnim potrebama, djevojcica D. Naravno, vise sam voljela da pohañam redovnu... Obespravljenost hendikepiranih Prvo moramo povui razliku izmeñu deficita2 i hendikepa. Naime, u oba slucaja se radi o djeci sa posebnim potrebama. Kod deficita, odnosno onesposobljenja je u pitanju prvenstveno prirodna ili organska uskraenost a kod hendikepa se radi prvenstveno o socijalnim uzrocima obespravljenosti. Moze nastati kao genetski poremeaj ili kao posljedica udesa, povrede ili nesree. Kako vidimo, kod hendikepa se radi o socijalnom uticaju na dijete koje ima deficit ili o takvom uticaju koji ometa normalni razvoj nekih funkcija. Na primjer, dijete kome je uskraeno rano ucenje i skolovanje imae ispotprosjecnu inteligenciju, a time e za neko vrijeme ili trajno biti hendikepirano. Hendikep se moze definisati u vezi s okolinskim uticajima. Kod onesposobljenja je drugacija stvar. Dijete kome tiroidna zlijezda ne luci dobro nee imato adekvatno razvijen mozak, sto e mu umanjiti intelektualne sposobnosti. Ako ovo na vrijeme uocimo, moi emo medicinski podstai lucenje tiroksina i pomoi djetetu. Kako vidimo, hendikepirana djeca su dvostruko obespravljena, samim nedostatkom ali i socijalnim preprekama i uzrocima. Posebno pitanje je kako e osoba sa onesposobljenjem izgraditi svoj identitet. Bilo da se radi o onesposobljenju ili hendikepu, osoba e svoj identitet graditi na osnovu percepcije koju ima o sebi u ocima drugih ili socijalnog okruzenja. Ako osobe u neposrednom okruzenju djeteta sa posebnim potrebama tretiraju deficit kao boziju kaznu, jasno je da e to biti dozivljeno kao hendikep, ali ako je deficit prihvaen kao cinjenica i ako dijete ukljucimo u aktivnosti prema njegovim mogunostima, imaemo zdravije formiranje identiteta djeteta sa posebnim potrebama. Strategije ponasanja osoba iz okruzenja bazirane na razumijevanju djeteta sa posebnim potrebama pocinju od roditeljskog doma. Skola je idealno mjesto na kome dijete sa posebnim potrebama moze imati adekvatnu komunikaciju sa vrsnjacima te razviti identitet potreban za zdrav i normalan zivot. Hendikep moze nastati bez ikakvog onesposobljenja, mada je najcese vezan za odreñeni onesposobljenje ili za vise onesposobljenja istovremeno. Da li ovo mozemo mijenjati? Vrlo je tesko mijenjati sredinu, svakodnevno okruzenje kome je dijete izlozeno nakon sto napusti sigurno okruzenje porodicnog doma, ali je zato skola sredina koju mozemo prilagoditi djetetu sa posebnim potrebama i preko nje mijenjati ukupni odnos drustva prema ovoj djeci. Jedan od uzroka obespravljenosti djece sa posebnim potrebama sadrzan je u ciljevima vaspitanja i obrazovanja. Naime, svojevremeno je svestranost bila imperativ za sve ucenike jer su graficki dizajneri u cetvrtom razredu srednje skole ucili gimnazijski program matematike. Nasi nastavni planovi i programi i danas su vrlo zahtjevni. To i nije problem ako nastavnik ima sposobnosti da u tom programu za svako dijete nañe pravu mjeru, da ga primjeri potrebama djeteta. Postavlja se pitanje kako e se djeca sa posebnim potrebama snai u tako zahtjevnim programima, da li e se osjeaj manje vrijednosti jos vise pojacati, da li emo dijete izloziti hendikepirajuoj situaciji. Na prvi pogled jasno je da je nastavnik kljucna osoba koja moze ublaziti ili razrijesiti hendikepirajuu situaciju. Na primjer, djeca uce o atmosferskim padavinama, o kruzenju vode u prirodi, ali dijete sa posebnim potrebama ne moze da prati udzbenik, da razumije djelovanje nadmorske visine, elektriciteta i slicno. Ipak, nastavnik ga moze ukljuciti u rad grupe da crta oblake, a padavine objasniti na najjednostavniji nacin tako da dijete sa posebnim potrebama shvati sustinu. Nastavnik je kljucna osoba u skoli koja moze pomoi djetetu sa posebnim potrebama tako sto e predvidjeti barijere i razviti strategije podrske za ovo dijete. Nijedna osoba nije nadarena za sve oblasti ljudskog zivota, tako da mozemo rei da smo svi u ponecemu uskraeni, a s druge strane, da svako ima poneku komparativnu prednost. Zadatak nastavnika je da otkrije prednosti koje ima dijete sa posebnim potrebama te da nastavnu situaciju podesi tako da do izrazaja doñu ove prednosti sto e ublaziti hendikep a pojacati pozitivni identitet tog djeteta. Diploma kao konacni cin zavrsavanja skole ili odreñenog razreda ne moze biti kriterijum klasifikacije za veliki broj djece sa posebnim potrebama. Cesto imamo situaciju da e osnovno skolovanje za ovu djecu trajati duze, da e profesionalno osposobljavanje biti mnogo uze nego sto propisuju standardni nastavni planovi i programi. Za neke od ove djece veliki je uspjeh to da sami odu u trgovinu, kupe zeljenu robu i plate racun. Taj nivo samostalnosti neki od njih ne mogu osvojiti do kraja zivota. Postavlja se pitanje sta e ova djeca dobiti u redovnoj skoli. Dobie onaj aspekt socijalizacije koji ne mogu imati u speci- 30 Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. Ukoliko u redovnoj skoli ne mogu razviti kompetencije koje bi razvila u specijalnoj, potrebno je kombinovati pohañanje redovne i specijalne skole. Dakle, inkluzija ne znaci automatsko ukidanje specijalnih skola. Etnicki kontekst segregacije Segregacija moze imati i etnicku osnovu. Cesto imamo informaciju da romska djeca ne pohañaju skolu, da djeca drugih etnosa nemaju nastavu iz svoje religije i slicno. U osnovi ove segregacije, pored nebrige drustva, nalazimo i po Esej br. Ove godine radim sa prvim razredom, u odjeljenju imam 11 ñaka. Meñu njima je djevojcica S. Od pocetka skolske godine proslo je nesto vise od mjesec dana, a ona jos uvijek tvrdi da ne zeli ii u skolu jer mora da crta ili radi nesto drugo u vezi sa skolom. Pomislila sam da ju je majka prije skole preforsirala te da sada trazi izgovore za izbjegavanje obaveza. Meñutim, u osnovi ovog ponasanja je nesto drugo. Naime, iako u njenim dokumentima stoji prezime D. Majka se razvela od oca koji pripada veinskoj naciji u kraju gdje se nalazi skola. Kaze da joj je tetka rekla da se ne druzi i ne igra sa djecom u skoli. Odbija da pojede obrok koji dobivaju sva djeca. Primijetila sam da majka zeli da je uklopi u kolektiv, da zeli da se i ona ponasa kao druga djeca. Trudim se da je ukljucim u vrsnjacki kolektiv, ali sve sto pokusam daje slabe ili nikakve rezultate. Ipak, imam osjeaj da napreduje. Posebno je specificno to sto cesto odbija komunikaciju sa drugom djecom. Sa mnom hoe da izvede neke aktivnosti, a neke nee, ali sa djecom gotovo nista. Ima stariju sestru u drugom razredu, a majka kaze da ona gleda od sestre pa pokusava da radi isto. Poznaje slova i brojeve, tako da sam sigurna da sa njenom inteligencijom nema problema. Rekla sam njenoj majci da je kod kue ne forsiraju slovima i brojevima jer emo u skoli sve postii. Kada je u pitanju njeno ukljucivanje u vrsnjacki kolektiv, smatram da e to ii jer mi je juce rekla da e se igrati i druziti s ostalom djecom ako joj odobrim da ne uzima uzinu. Kad sam joj spakovala obrok da ponese kui, ona je to izbacila iz torbe. Da li joj je tetka sugerisala da ne uzima hranu, ili je nesto drugo u pitanju, ne mogu znati. Pokusau ovo odgonetnuti kako bih je privoljela da uzima obrok kao i druga djeca. Pokusavam da je ukljucim u vrsnjacke aktivnosti na razne nacine. Posto nee da se drzi za ruke sa drugom djecom, da napusti svoje mjesto, ponekad je pozovem da nam prica sa svoga mjesta i ve je to u nekoliko navrata prihvatila. Sada joj ponekad posaljem nekoliko vrsnjaka da sjede za njenim stolom. Ona to ne odbija. Prihvata aktivnosti, posudi im svoje bojice, ali i dalje zadrzava svoje aktivnosti, ne uklapa se potpuno. Jednom smo razgovarali sta je djeci omiljena igra, koje su omiljene igracke. Primjeujem da se identifikuje sa leopardom, a ne sa gazelom. Ne znam o cemu se radi, ali pretpostavljam da e se to razjasniti tokom vremena. Pokusala sam da angazujem ostale ñake da je pridobijemo. Pravili smo se da svi placemo zato sto nee da se druzi sa nama. Kad sam je pitala zasto, rekla je da je najmlaña, da se stidi i da su sva druga djeca velika, a ona je mala. Previña da se radi o vrsnjacima. Da li joj je to izgovor ili se stvarno tako osjea, ne znam. Njen simbol je golub, i ne zna objasniti zasto. To se ne uklapa sa leopardom, ali vjerovatno ima neko objasnjenje. U razredu ima jos jedna djevojcica druge nacije, ali ona nju uopste ne izdvaja ni po cemu, ni s njom se ne druzi. Meni cesto pretpostavlja mamu, ne zeli raditi ono sto trazim da uradi uz obrazlozenje da ju je tako naucila njena mama. Nadam se da u uspjeti da je ukljucim u ñacki kolektiv i da e S. Roditelji Romi koji od svoje djece zahtijevaju da prose, a ne da idu u skolu, vrse poseban vid segregacije. Ovo je vid autosegregacije koji ima etnicku kulturolosku osnovu. Postoji i forma licne segregacije koju osoba sama namee i forsira, svjesno ili nesvjesno. O tome govori esej br. Vrlo vjerovatno je da u ponasanju djevojcice S. Dijete tog uzrasta ne moze da shvati raskid braka izmeñu roditelja. Mogue je da S. Mogue je da su razgovori u porodici uticali na ponasanje djevojcice. Poznato je da djeca upijaju sve implicitne i eksplicitne poruke koje donose komunikacije meñu clanovima porodice. Kada se majka zali na ponasanje svoga muza, dijete to dozivljava kao svoj licni problem. Osim toga, dijete ne moze da shvati rastavu roditelja. U ovom slucaju djevojcica je vjerovatno shvatila da je otac ostavio nju, a ne samo majku. Nije rijedak slucaj da dijete okrivi sebe za rastavu roditelja. Ovaj aspekt problema ne treba zanemariti u daljem radu sa djevojcicom S. Zanimljivo je i impresivno sta sve nastavnica pokusava kako bi pridobila ovu djevojcicu da se ukljuci u vrsnjacki kolektiv. Uvazava i razumije ponasanje djevojcice. Sama kaze da ponesto ne razumije, ali sve sto pokusava da uradi cini kao da je diplomirala psihijatriju, kao da poznaje principe i postupke grupne terapije. Nema sumnje da e njena nastojanja uroditi plodom i da e djevojcica prevazii autosegregaciju, koju podsvjesno nosi u sebi. Etnicki kontekst segregacije prepoznajemo i u etnickoj netrpeljivosti. Naime, dovoljno je da u nastavnim planovima i programima te udzbenicima imamo negativan kontekst prema pripadnicima odreñene nacije i da dijete koje sjedi u ucionici a pripada toj naciji dozivi otvorenu ili latentnu osudu kolektiva. Ovo nije slucaj sa djevojcicom S. Etnicka segregacija podrazumijeva namjerno, direktno ili indirektno, svjesno ili podsvjesno izolovanje, osudu i separiranje pojedinaca ili grupa pripadnika drugog, odnosno manjinskog etnosa iz drustvenog, radnog i kulturnog okruzenja. Cesta forma etnicke segregacije odnosi se na religijsku netoleranciju. Na Balkanu ova netolerancija ima duboke istorijske korijene, ali moderna ekumenisticka nastojanja svih konfesija ohrabruju i ukazuju na proces uvazavanja i novu kulturnu toleranciju koju prepoznajemo i u sistemu vaspitanja i obrazovanja u skolama. Osim toga, skole su duzne da kod djece razviju toleranciju prema ateistima, kao i prema drugim vjerama. Inkluzija podrazumijeva isticanje dobrih strana svih konfesija, prava djece i odraslih da vjeruju na nacin koji zele, obucavanje mladih da razvijaju simedonijski karakter meñusobnih odnosa. Najbolji nacin borbe protiv etnicke segregacije jeste razbijanje etnickih stereotipa ili predrasuda. Poznato je da se ove predrasude kod odraslih ljudi tesko uklanjaju. Ajnstajn je rekao da je teze razbiti jednu predrasudu nego atom. Zato je kod djece mnogo lakse razviti uvazavanje i toleranciju, postovanje razlicitosti 32 Knjiga je objavljena pod naslovom: Suzi, N. Ako odrastaju u drustvu ljudi razlicite vjere ili nacije, meñu osobama razlicitih sposobnosti i obiljezja, ljudi e bolje nauciti toleranciju i uvazavanje razlicitosti nego da odrastaju u monokulturnom i etnicki cistom okruzenju. Kategorizacija i specijalne skole Izdvajanje ucenika sa posebnim potrebama u tzv. Tim strucnjaka koji su cinili specijalni pedagog, psiholog ili psihijatar, defektolog, ljekar i drugi strucnjaci po potrebi, procjenjivao je nivo onesposobljenja, nakon cega je izdavano rjesenje ili akt o kategorizaciji, te je dijete u pravilu upuivano u odgovarajuu ustanovu, odnosno specijalnu skolu. Markiranje koje sa sobom nosi specijalna skola i ne bi bilo tako tesko i znacajno da su u drustvu preduzimane akcije na mijenjanu stavova ostalih clanova drustva o osobama sa posebnim potrebama. Ako djecu sa posebnim potrebama ukljucimo u redovna odjeljenja, imaemo stotine i hiljade njihovih vrsnjaka koji su ih prihvatili, koji su navikli na njihovo onesposobljenje ili hendikep i iskusili zadovoljstvo pruzanja pomoi i podrske ovim licima. To je siroki front ambasadora inkluzije koji e za odreñeni broj godina promijeniti cjelokupnu socijalnu klimu o prihvatanju djece sa posebnim potrebama. Kako razrijesiti problem segregacije? Poñemo li od postavke da je kategorizacija ujedno segregacija, sto je pokazala dosadasnja praksa, stizemo do ideje o ukidanju ili prestanku kategorizacije sto mozemo okarakterisati kao nehumano. Zasto je nehumano ukidati kategorizaciju? Prednost kategorizacije je u tome sto vrhunski tim strucnjaka daje vrlo precizne dijagnoze i preporuke za rad s ovom djecom, na osnovu cega se moze odrediti adekvatan tretman kako bi im se odredio niz primjerenih tretmana. Zamislimo kako bi ta djeca prosla u redovnoj skoli bez ove dijagnostike i bez prilagoñenog individualizovanog tretmana. Sloziemo se da bi to bilo nehumano. S jedne strane, kategorizacija je nehumana, a s druge strane, humana ­ kako razrijesiti ovu dilemu. Rjesenje je u funkcionalnoj dijagnostici ili funkcionalnoj klasifikaciji sposobnosti. Kako izvrsiti funkcionalnu klasifikaciju sposobnosti? Dva su kljucna problema kategorizacije: 1 jednom uspostavljena dijagnoza tesko se mijenja i 2 zanemarene su prednosti koje dijete ima, u prvom planu se dijagnostifikuje nesposobnost, a ne sposobnost. Funkcionalna klasifikacija sposobnosti razrjesava oba ova p

1) Naći posao preko interneta i doći preko radne vize

❤️ Click here: Za pocetak neko upoznavanje i da vidimo di vodi

Rekao bi da mu se kakao ali kad bi sjeo ništa i tako treći dan probamo mi na WC i neide, neide sjedečki. Nisu dorasli problemu sa kojima se susrecu nasa deca. Иначе су моја два брата која су у Срему добили дозволу за набавку оружја за нешто више од месец дана. Posle pronalaženja posla dobijanje vize nije toliki problem, ali taj proces će trajati oko 6 meseci.

Verovatno pod uticajem novih okolnosti i sreće u braku, 1909. Na kraju, krajeva nije vise bitno koliko volis nogomet ali energija sinoc na Trgu je bila velicanstvena vise od 100. Jos jednom prelepa kolekcija i po mom ukusu.

Za malo odvaznije od brane niz Krupski kanjon ubiva. Smrtno sam se najljutila. A ono što sam ja imao u sebi... Ništa ne koštaju a mogu se naći i kvalitetne teme, po vašem ukusu. Ne osta na zemlji niko, osim potomaka Nuhovih. Druga dva poziva bila su sa potpuno nepoznatih brojeva. Naslov: Odg: Slike vašeg oružja Poruka od: vuk sa motajice Април 27, 2016, 10:02:38 Ako ova M 48 ima dobru i preciznu cijev zasto je ne urediti kako kazes kundak i okidanje i staviti optiku i super karabin. Znaju i kriminalci da vole. Moja situacija je sledeca…imam 36 godina i imam familiju koja na N. Pored alkoholnog koktela jako je popularan i bezalkoholni tzv.

Forum Klix.ba - Dobar pogled Kos Naslov: Odg: Slike vašeg oružja Poruka od: Gogsa Март 06, 2016, 11:43:46 I napokon moja prva puska :yahoo: Zastava M70 u kalibru 8x57 Optika Delta Titanium 1-4x24 IR 4A Montaza Rade Hamerles... Ruža je tokom leta cvetala, nova biljka se lagano pomaljala...

Da ga prenesem moracu sebi na vjeru, internet tada bio u povoju onako kako sam ga shvatio. Prica Rade tada borac za mir, ne za Jugu, ona je davno bila izgubljena, za neke nije ni postojala kako je tek tad shvatio sta znaci ojkanje kao nacin komunikacije medju ziteljima nase provincije koju je kao mlad obilazio sa glumistem. Njihov zivot je izgledao ovako: …zora… polje, marva, basta, njiva… nista. Nemojte zaboraviti da vam je u onom ratu… ujaka, babu, tetku, ocevu ljubavnicu, dajdju… onaj, onaj ili onaj …ono i ono. I tako godinama… Strada mozak… Ne bih kome je prvo mir dosadio. A ja volim da volim, a ne volim da ne volim. Fudbalski receno sacuvati loptu medju nogama do kraja utakmice…. Sto se ostalih podjela tice, ma mogu da volim sve boje koze, obrazovanja, religije, nacije, vjere, kulture …dok su iza covjeka. Kad predju ispred, vise ih ne volim. Nedavno ovdje u Australiji, slucajno upoznavanje sa znatizeljnom. Nakon kratkog okolisavanja da se otkrije od kojih sam …ime joj nije dovoljno za identitet… dolazi do prisvajanja da sam od njenih. Rekoh, ma nisam ja taj. A znatizeljna, direktno… da nisam mozda ne onaj, vec ekstremno onaj. Suvise bi prosto bilo da sam joj rekao da je navela nesto sto je prije zanimanje, a ne nacija. Pa joj rekoh da ti ne zalaze u moju kucu. A kako se tek ozari, kad dodah da ni onima trecima nema mjesta u njoj. E napokon dodjoh i ja na red da mi bude drago pa zavrsi …a tvojima pogotovo. Znatizeljna ljutito… pa ko ti onda ulazi u kucu? Ljudi, draga moja ljudi, a njih svugdje ima, samo ih treba pronaci. Kao malog jako me brinulo kako ce me zvati kad odrastem. To mi ime nikako nije islo uz odrasle. Ode popisivac …ja, a sto hrvati? Opet ce mama …a sta bi ti bio? Normalno ono sto i jesam, polutan. Ode popisivac, ode i hrvat. Sto da ja budem drukciji od ostalih. Kaze svabo nema Jugoslavije, a samim tim nema ni mene. Jos mi jednom rece da Andrej ilegalno boravi u Njemackoj, bez obzira sto nigdje drugdje cak ni dok je bio u stomaku nije boravio nego u Njemackoj. Ne pije to kod mene vode. Dijete nije nicije, vec smo mi roditelji njegovi. Vec sto sam rastao i stekao neke navike uz majcinu porodicu. Jadni su oni koji i poljubce broje. A tecno razumijem i ocev zagorski… ne hrvatski… Bok decec — zdravo, sta ima Kaj bus si pil — vino, cisto Bum ga donesel — nemoj, sam cu Zakaj, ne bum si slape podrapal — e to me i brine Ja sam to kao mali naucio… u toplom ocevom zagorju …dok se moglo… uciti. Zadnji put ga slusao na duze prije 30 godina, a i dalje ga tecnije razumijem i od njemackog i od engleskog. I ostace to tako, bez obzira na vrijeme. Ovi mi ne leze, uhu. Mladice mogu da se presade, ali ne sve i ne svugdje. Za nas stare je sigurno kasno… I zato ne volim da pisemo o ruznoj proslosti. Nek nam dijeca lijepo rastu gdje god da su, dok jos mogu da se prime. Sta ce im nase, one ruzne. Pa ni nama nisu dobre. Ono sto meni nije dobro, ne dam ni Andreju. Nisu ni meni moji roditelji. Onu koja se samo gleda, i o kojoj se vazno prica. Na ciji se spomen dijete vragolasto smije, a ne zna ni zasto. Poslije prvog roditeljskog, majka me obavijesti kako je sjedila sa klincezinom mamom, kako su njih dve skolske drugarice i …. Ne pricu o losim, vec pricu o dobrom, postovanom hrvatu i prije svega dobrom komsiji, banjalucanu. Inace pretku spominjane na blogu, stare i jos uvijek banjalucke obitelji. Moze se…ima ih… medju svim mojima, ima ih. Samo mi se ne traze. Ovome nije mjesto, nikako, pod PS. Malo porodicno groblje… na pola puta izmedju rampe i trapiskog mosta… na obodu cika Laze Delica imanja... Sahrana moga djeda sa majcine strane. Dok popovi obavljase svoje, zazvonise trapiska zvona. Nije im bilo vrijeme. Pogledi odraslih skrenuse tamo preko Vrbasa… u smjeru trapista… u smjeru tu na groblju prisutnog redovnika… u smjeru uvazavanja… izmedju religija, nacija, vjera i nevjera… i prije svega ljudi. Sve se mislim danas, da im je ipak bilo pravo vrijeme. Mozda ja i zato pisem, ovako kako pisem. Nasi poceci s tobom bili su djecije razdragani. Probe nase bijahu satkane od zelja, pjesme i plesa, svojom voljom, i umjecem od pupoljka razgranao si ruzu, stvorio prekrasan buket, nacinjen od razlicitih boja, a na svakoj latici ispisao ime jednog igraca. I danas kada ti vise nisi sa nama, miris tvog buketa siri se cijelom nasom zemljom i van njenih granica. Ucio si ti nas ljepom ponasanju, ljepoti prijateljstva, obicajima nasih naroda , Tvojim koreografijama i danas se ponose mnogi ansambli u zemlji i van zemlje. A nas si povezao neraskidivom niti satkao cilim od preljepih boja, jedna uz drugu zbijene i jake, pa se prosto guraju koja ce da bude jaca, ljepsa i trajnija. I danas na svakoj probi, koncertu, ti si sa nama, a u nama stalna zelja da sve bude u redu i da tebe vidimo ozarena lica. Skupa smo dijelili velike nagrade na festivalima po Francuskoj, Italiji, Cehoslovackoj, Engleskoj, i monogim zemljama Evrope, djelili smo nasu radost i tvoj ponos na nas. Sretna sam sto sam rodjena u svojoj generaciji, generaciji Jugoslovena. Kad ugledam vrt prepun ruza , a sve te boje daju sliku najljepseg otkanog cilima. Tkanom voljom bogova, pranom ljetnim kisama, suseno suncem a zimi cuvano prekivenim bijelim sagom , sjetim se Tebe, sjetim se tvojih rijeci, tvog prelijepog osmjeha i tvoje ogromne zelje da budemo ljudi. Moze covjek voljeti samo crvenu ruzu, moze mu ona pruzati najopojniji mirs, ali vremenom pozeli da vidi i druge boje da osjeti i druge mirise, da pozeli da zaplese po kisi u basti raznih cvjetova, boja i napoji dusu njihovim mirisom. I danas kad zatvorim oci vidim ti lik, vidim tvoju zebnju da na pozornici budemo sto ljepse, uplices nam cvrsto ruze u kose i govoris, da cuvamo nas buket da ne dozvolimo da i jedna latica s padne sa tog buketa, da ne dozvolimo bilo kakvom trnu da narusi njen sklad. Jedna poklonjena ruza mi je simbol samoce, bar za trenutak u prirodi je sve u paru ili vise, sve sto je samo tuzno je. Pa i mladenci sami ne cine svadbu. Za srecu, veselje uvijek nas treba vise Evo ja ti na grob stavljam jedan pupoljak, pretvori ga ponovo u ruzu, neka njene lattice mirisu sirom svijeta i neka taj miris dopre do sve i jednog folklorasa ma gdje bio, da na trenutak zastane , zaboravi sve tuge mrznje, da skupa polozimo cvijet na grobove koji drugi napravise, i da od ruza duginih boja napravimo most nade za mene i tebe. Sretna sam sto sam te znala, sto sam bila cvijet iz tvog buketa Neka ti spokoj tvojoj dusi. Da uvazenoj Njemici kazem, da sam humanitarnu klepetalo-akciju ostavio po strani zabrinut genocidnom situacijom u Srebrenici tih dana, bilo bi iluzorno. Da u tim minskim poljima postoji bukader mina njemackog porijekla pa da krava sa njemackim klepetalom nece u domace polje i to bi bilo suvisno. Ali znajuci mene, kao ubjedjenog Patarena reci cu ja Simoni da smo mi bosanski Patareni manihejskog ucenja, dobro i zlo, a da smo onomad kada se Vukcic proglasio Hercogom kao hercegovacki Patareni preuzeli dosta od Dalaj-lame i Tibeta, pa da ce nam od tada i hajvan biti u rangu hinsana. A to je na Zapadu, veliko. I odredjuje stepen civiliziranosti drustva. A onda cu ti ja reci Frau Simoni da je Zorava iz Banjaluke migrirala u Bosanski Petrovac, da je migracija usljedila izricito zbog socnije trave u Petrovackom polju a i zbog teleta koje je na putu i interesa da buduci bak ima drzavljanstvo Federcije, obzirom de je Zorava prije Sporazuma pasla po Kaurskom mejtefu i Sibiru pa po osnovu toga obezbjedila drzavljanstvo Republike Srbske. Tko je otac buduceg teleta nezna ni tetka Semka objasnjavajuci da je to normalno znajuci da se na Ovim prostorima kroz Historiju ne zna ko je koga, da izvines, poklapao. Slovene narodi Azijskog sklopa... Dace oni meni malo iza, stalne papire kao umjetniku. Da je odluka o migraciji Zorave u Petrovacko polje i moj prijedlog jasno je iz tekstu ispod gdje sam boraveci kao civilni Pripadnik UN, ostao ocaran krajolikom i jednostavnoscu ljudi tog dijela Bosne pa i zabacio i po koji zapis.... Jako oglasavanje horoza, tu negdje blizu opomenu me da je vrijeme ustajanja. Moj dzepni kalkulator nije se ni oglasio, a i saat sa cadijum baterijama kao da je prespao. Ne budeci prijatne domacine lagano se izvlacim iz tople postelje, otvaram prozor a ostar Petrovacki zrak puni mi pluca. U Biscinama nema vode, nestala je sinoc. Oprao sam se sinoc na vrijeme. Povelik kamen na Petrovackoj cesti odbio mi je auspuh, pa sam kasnio. Dobro je da nije gore. Jos ima po koja zaostala mina. A proslo je petnaest godina. O minama u novinama djeca odgovaraju preko kviz kupona. Onako iz plasticne posude pokusavam oprati zube. Nije to to, ali zilet skida nekako. Muti se sa Ostrelja. Ovdje kazu da sa te strane uvijek ide crno. Na stanici sam za pola sata. Pred vratima Masine radnje ceka me prelijepo crno-bijelo scene i mota mi se oko nogu. Primjetio sam da mi se ono najvise raduje. Lagano koracam brdu, idem kraj sehidskog groblja, cudno mi kao da ezan kasni. Ali u Bosni sam. Na stanici je vec guzva. Lica nova, ali strana. Nosim crtaci blok i cuvam, da ga ne ostetim. Valjda ih naucio rat da budu saburli. Ili me pustaju onako poslije Salihovog pozdrava. Sa zvucnika cujem zenski krestav glas. U tekstu spominje Allaha. Stadoh na praznu konzervu Laskog piva, odmah tu do sjedista. Salih ce do mene. Prica mi o Cehi. Kaze Cehinje daju i kad ne trazis. Samo su Gradiscanci zajebani. Slusam i gledam raklamu vise soferove glave. Stara majka u jemeniji iza mog sjedista pusi. Pretpostavljam gdje su joj unuci. Dim nikome ne smeta. Prestao sam prije petnaest godina. Kada je bilo najgore. Nisam poslije Cesterfilda nikako mogao pristati na Hercegovinu bez filtera. I tako do danas. Autobus staje, a stanica nije, i cujem kako sofer govori zgodnoj plavusi povelikih sisa i nadigle usne koja sjedi pored njega: -Ovdje smo im ucerali... Plavusa se stidi majke u jemeniji, a neko iza dobacuje: -Nije, ucerali. Da nas pustise Amerikanci dalje, vozio bi ti sad Banjaluci. Sa zvucnika zenski glas pjeva. Od jacine ne razumijem o cemu, samo ponekad cujem da spominje Peti korpus. Ima ih koji pjevaju. Petnaest godina ucini svoje. A i da hocu sve oko mene se desava tako brzo. Vijesti sa radija govore o godisnjici pogibije ledi Di. Majka u jemeniji uci Fatihu. Kaze, lijepoj narodnoj princezi Dijani. Prirasla joj za srce kao da joj je rodjena. Nagledala se majka zlodjela za onog rata. Ovaj genocidni, bas nije valjao, objasnjava starica. I da sanja, mnoge. I pored toga Fatiha i Dijani. Ali ja sam u Bosni. Preko Bihackog mosta zuri djevojka pokrivena od glave do pete. Neljubazna napasno nasminkana crnka na blagajni pokvari mi raspolozenje. Covjek na jednoj staki u polu-uniformi bez ruke mi govori: - Umjetnik, pusti zmiju. Nejmamo mi vas viska. Iz zvucnika kraj Une u lijepo uredjenoj basti tamo od Hamde Tigra cujem zvuke bluesa. Sigurniji sam i govorim sebi: - Jebes, zemlju u kojoj se ne mjesa blues sa sevdalinkom. A i u kojoj Ezan i Zvona nekad ne zakasne... Sa vrata skidam moju identifikacionu kartu UN-a, sa rukava plavu naljepnicu UNDP-a uz cvrstu odluku da se bar sada borim za Bosnu, protiv bjelosvjetskih lopova pod znakom UN. Od njih toliko samo je Njemacki THV-k i dijelom Caritas radio potrebno i konkretno u tom momentu. Radi estetskog dozivljaja napisanog nisam opisao moj susret sa seficom UNDP-a g. Ponovo je došao svojim prijateljima, došao da nam otkrije jedinstven put, započet u Varcaru pod Oruglom, pa nastavljen škrtom i surovom Manjačom, niz Crnu Ri je ku, i dalje Vrbasom uz odmotavanje tajni njegovih mlinova do Suturlije i ćorluka Gornjeg Šehera, na samaru paripovom... I na radost svojih sugrađana donio sepete lijepih slika sa zaboravljenim mirisima. Ja i Hrvatska slavimo da parafraziram C. Molim ne postavljati ono zlocesto pitanje. Svaka prilika se koristi da se okupe najmiliji. Vrijeme ovih dana grozno, hladno, kisa. Kad dodjose unuci zasja sunce i osta tako cijelo poslijepodne. Rucak skroman: juhica, lovacke snicle, grasak, peceno pile, mladi krumpir, salate: rajcica, krastavci i zelena. Desert: sladoled i torta.... Vremena se mijenjaju, a bogme i ja. Raspolozenje bi odlicno, moji maleni dobro papali i jos smo se poslije lijepo igrali s gormitima boze sacuvaj sta djeci sad serviraju... A da bih dokazala da sam ranije sama pravila torte, nabrzinu pronadjoh , te i njih prilazem uz nove. Dragi moji blogeri i vama nazdravljam casom terana. Sada ce u zivotu narodu Banjaluckom sve biti mnogo lakse: konacno ce imati mjesto gdje se mogu bogu moliti, ne moraju ici daleko, a i mogu biti vidjeni jer se hram boziji nalazi na mjestu gdje se mota puno svijeta. Moji roditelji nisu marili za politiku kao ni vecina katolika iz komsiluka pa je odlazak u crkvu nedeljom bila aktivnost koja se nije propustala. Nekada je to bila crkva na Petricevcu a nekada ona u Trapistima Delibasinom selu. Trebalo je sa Predgradja dobro pjesaciti da bi se stiglo i do jedne i do druge bozije kuce, znalo je biti i ruznog vremena, ali se ne sjecam da smo ikada zakasnili na pocetak mise. Kasnije, kada sam malo porastao, isao sam u biskupovu crkvu onu u blizini pozorista na vjeronauk. Trebalo je nauciti Katekizam valjda se pise velikim slovima a 10 bozjih zapovijedi se moralo znati na pamet. To je bilo kao tablica mnozenja u osnovnoj skoli, nije moglo a da se ne zna. Sjecam se tih vremena i moje komsijske raje, skolskih drugova i drugarica, koji su vecinom bili iste vjere kao ja bio je to, kako se u to doba znalo govoriti, katolicki kraj pa smo te godine zivota uglavnom zivjeli slicne zivote. Jedino moja prva komsinica Smilja tata Mirko je bio komunista, cini mi se onaj posteni, a mama je radila u sudu nije isla u crkvu a ni crkve nije bilo u blizini, osim one kod Borcevog stadiona i u Rebrovcu. Iz tog perioda sjecam se i nekakvog stida sto sam ja eto morao ici u crkvu a neke moje skolske kolege ciji su roditelji bili u partiji, nisu. Nismo o tome pricali ali sam se osjecao malo nelagodno u skoli iako mi nikada nitko nista nije prebacio. A i crkve se promijenile. Ona na Petricevcu i biskupova su porusene u potresu, zamijenjene drugim, koje mi se arhitektonski nikako nisu svidjale. U Trapiste nisam bas svracao pa za nju ni ne znam. Prodjose godine, ozenih se, odselih iz svog komsiluka, dobih stan na Starcevici. Kad, vidi vraga, moja bivsa komsinica Smilja i ja ponovo komsije: ista zgrada, drugi ulazi. Ja zaposled u Cajavecu, ona u sudu sve nesto mislim da je mama u tome malo pomogla! Nesto se ne poznajemo najbolje uglavnom se glava kao slucajno okretala na drugu stranu ako bi nam se putevi ukrstili. Ali djeca nam postadose prijatelji, igraju se zajedno na parkingu, druze se, cak se ponekad nadju u starom komsiluku kada dodju u posjetu rodbini. Smiljinom ocu Mirku drago da se djeca druze. Valjda se sjeca naseg djetinjstva i nekadasnjeg druzenja. Prodjose godine, dodjose nova vremena. U nasem gradu se odjednom pojavi sveti Sava, valjda iznenada i on vaskrso, a novi vjernici pohrlise na bogosluzenja. Za Bozic, ona jedna crkva u gradu kod Borcevog stadiona postade pretijesna da primi sve bivse komuniste koji su se borili za prve redove do oltara, valjda da budu blizi bogu. Vidim poznata lica, medju njima i moju bivsu skolsku kolegicu i bivsu i sadasnju komsinicu Smiljku, u subari, sva blista, odmah do popa. Gotovo je ugusi onaj dim iz kandila. Cini mi se da je konacno nasla sebe. Pomislih, sada joj se pruzila prilika da konaco bude po necemu zapazena jer se sjecam da je onih skolskih dana bila ljubomorna sto sam u skoli bio bolji djak od nje pa me je uciteljica svugdje gurala u prvi plan a ona je to tako zeljela. I ne zavrsi se sve na tom. Nova vlast pozuri da ispravi historiju pa se pocese donositi zakoni koji ce stvari postaviti na svoje mjesto. Trebalo je komuniste otjerati u zapecak hostorije a zivot vratiti u bozje ruke. Pa na red dodjose i crkve. Prva, ona na trgu Palih boraca. Opet slavlje, opet okupljanje, opet se treba pokazati. Prosto neka druga osoba. Nista ne govori, samo nekakav pobjednicki smjesak na licu. Vise se ne srecemo jer ja pazim kuda se krecem. Na upit sta to pjeva odgovara da to slusa kod kuce. Mama se i tu potrudila da bude u trendu. Sve se mijenja, tesko se covjek snalazi... Gdje god ima neki prazan cosak. Da narod ne mora daleko hodati kao sto sam to morao ja kada sam bio mali. A one druge, koje su u gradu postojale stotinama godina su malo po malo nestajale s lica zemlje. Valjda mrznja nije bila podjednaka pa je pokoja ostala. O cemu se to zpravo radi? Zasto se sve to desilo? Odkud da moja bivsa skolska kolegica i komsinica odjedom odabra puteve bozje a ja okrenuh na drugu stranu? Ko je tu prav a ko grijesi? Zasto su jedne crkve bolje od onih drugih pa jedne treba rusiti a druge graditi? Da one trece ne spominjem! Kako na sve to gleda bog? Ima li on preference? Koje on vise volji? Da li one sto su rusili ili one sto grade nove? Odgovore na pitanja ne znam. Valjda je to zato sto sam gradivo bolje savladao od moje bivse skolske kolegice jos dok sam bio dijete svecenici su dobro odradjivali svoj posao a ona sada polaze popravni. Ali bojim se da ga nije polozila. I da ce neko od njenih potomaka morati gradivo ponovo savladjivati. Sjecam se onih starih crkava u gradu i zao mi sto nestadose sa lice zemlje. Jer, imale su one nesto privlacno u svojoj arhitekturi, nesto sto ih je izdvajalo od drugih gradjevina. I davale su neki poseban sarm gradu, nisu se nametale kao znak moci, kao centar svih zbivanja. A ove nove crkve, koje po nasem gradu nicu na svakom cosku, i vlast koja ih gradi, me podsjecaju na mog Rexa i njegovo ponasanje. Kazu, oznacava svoju teritoriju. O Smilji i Bojanu ne znam nista. Gdje su, sta danas rade, ne znam. Mozda ih neko od posjetilaca poznaje pa mi javi. Tekst je pisan neposredno nakon 'velikog slavlja u Banjaluci' a na red za objavljivanje stigao tek sada. Svaka slicnost sa nekim od priloga objavljenih zadnjih dana je cista slucajnost. Jedna od glavnih turistickih atrakcija Pekinga je Zabranjeni grad Forbidden city koji smo obisli drugi dan po dolasku u Kinu. Posjeta je bila organizirana od strane organizatora konferencije tako da smo tokom obilaska imali pomoc vodica, Kineza, ciji je engleski bio jako nerazumljiv pa nam njegova objanjenja nisu puno pomogla da naucimo malo vise o njegovoj historiji. Uz to, vodic se stalno zurio od jedne palate do druge pa smo vecinu vremena kaskali za njim bez mogucnosti da se zadrzimo na mjestima koja bi se nama cinila zanimljiva. Zabranjeni grad je smjesten u centru Pekinga, naslonjen s jedne strane na najveci trg na svijet. Pogadjate, radi se o Tiananmen trgu koji je u svijetu postao poznat po tragicnim dogadjajima tokom studentskih protesta 1989 ovih dana je ponovo bilo govora o njemu jer je u junu padala godinjica tih dogadjanja. Na trgu smo se zadrzali samo na kratko a i da smo htjeli da se prosetamo s jednog kraja do drugog trebalo bi nam prilicno vremena i odmah se uputili prema ulazu u Zabranjeni grad koji nas je vodio pored mauzoleja Mao Ce Tunga kineskog Mile, kako ga Kinezi nazvase od milja. Vodic nas je vodio od jedne palate do druge, preko prostranih trgova, i pricao o dogadjajima vezanim za proslost istih. Mi smo pokusavali da vidimo i ponesto sa strane tako da nam je vecina prica promakla a i onako nismo puno razumjeli. Posto smo se morali drzati grupe, nismo imali mogucnost da se na nekim mjestima zadrzimo duze ako bi nas ona vise zanimala vec smo morali pratiti gdje se nalazi vodic koje smo mogli locirati po zastavici koju je nosio izgleda da je to ovdje pravilo jer smo vidjeli mnogo grupa i u svakoj je vodic imao zastavicu kao znak raspoznavanja. Unutar zidova zabranjenog grada se nalazi veliki broj palata i drugih objekata i za neki ozbiljniji obilazak bi nam trebao cijeli dan. Mi smo ga obisli za manje od dva sata tako da smo mogli vidjeti samo manji dio. Uz svu vec poznatu arhitekturu meni se posebno svidio tkz Imperial Garden, cini mi se jedini vrt u kojem se covjek mogao odmoriti ako je to pozelio. Iz Zabranjenog grada smo izasli kroz izlaz na suprotnoj strani od onog na koja smo usli i nakon toga se zaputili na rucak u obliznji hotel. Slikao sam tu i tamo i nekoliko fotografija. O historiji Zabranjenog grada ne napisah nista jer je oni koje to zanima vjerojatno vec znaju a oni drugi mogu naci mnostvo informacija na Internetu pa bi moje ponavljanje vjerojatno bilo suhoparno. Slijedeci 'izvjestaj' ce biti posvecen posjeti Velikom zidu i grobnici dinastije Ming. Preksinoc smo, dakle, svratili na proslavu rodjendana nase banjalucanke Mine Coralic, na kojoj su se okupile dvije familije Halimica, Asija, dida Dane, Nera i ja. Slavljenicku 'ekipu' smo zapravo zatekli na trotoaru u Penn Avenue ispred zgrade u kojoj slavljenica zivi: vece je bila prekrasna pa kako je familija Halimic upravo stigla, Mina i Asija su izisle da ih docekaju. Onako svi skupa se zaputismo liftom na 9. Sjedio sam ja do iza jedan. Meza, bila kako treba, sljiva pitka... Fatio sam se ja kuca Azabagica skretanje Sehitlucima sa bandere skilji lampa ispred mene asfalt... Mujo ovars´o si drugi pravac, ja cu sebi, racunam bi li ono sedmi cokanic... Ima lipa, drace, slicno kao, kada cu onom stranom Hiseta , idem... Otkud Crkva prema Seheru?... Bolje pogledam, ono Rebrovac. Mujo ohani, okrenuo si kontra, dajak za se, pa nogu za nogom pored Stankovica kuce Danka Mitrova , nazad... Prisao sam ja priko Vrbasa, most se oduzio, nije ni Zelen a ni zeljezni most Venecija, istom izgradjen... Titin Drum Rosulje Otkud pruga Seheru?... Mujo ohani, to ja sebi, priupitaj... To sto vi asfaltirate priko noci, pravite kucerne, mostove, hajde... Potegnu dobro rakiju iz vinske case na Motelu, otpuhnu pojak dim niske Drave, izvadi sat na lancu iz prsluka sa reverima iz Getzbi vremena i pusti pogled niz Liman Nanutovom mlinu ubjedjen da Sejo, Nebojsa, Pavle, Ferid, Boro, Besko pa i ja medju njima ne mozemo Vrbasu, nista... Kloniranje Godine su iza. Stari Mujo odavno lezi u Groblju kod Turbeta. Malo je falilo da i tu ne nadje mira. Ja sam u Gradu u kojem sam rodjen. Jos jedna a nigdje Groblja, uz. Pa ulica puna usorenih kuca, cudno kitnjastih. Slicno na grobljima Istocne Srbije... Evo me Titovom Drumu. Nove rezidencije podredjuju citavu kompoziciju Grada, Vladinom dvorcu kao centru i tako odredjuju stvarnost surovog provodjenja podredjenosti i ogranicenju gradjanskih sloboda. Vladarski apsolutizam i beobzirna eksploatacija podanika je prisutna na svakom koraku... Danas matica-Mlin i papiri, sutra nadogradnja kompletne dispozicije haoticno, megalomanski uz pomoc kvazi-drzavnog aparata i klovnova u oblasti planiranja, urbanizma i projektovanja. Kakva drzava takav i Gestaltung. Ne pitam nikoga u kojem je pravcu Seher jer me ne bi razumjeli. Necu ni uz Vrbas. Tesko je gledati devastirane obale kerepa pod Gradskim mostom, Husin mlin... Deroko Zao mi je sto cijenjenog profesora nisam imao prilike slusati... Grof bilo kakva slicnost sa nekim nije namjerna. Filozofija estetike je individualni postulat Uvijek je lijepo biti na necijem vjencanju, posebno kada se to desava ovdje i kada su u pitanju djeca nasih kolega i prijatelja Banjalucana. Mi smo imali cast da prisustvujemo vjencanju Ane Curkovic i Andy Broun. Jedna dugogodisnja ljubav jos iz skolskih klupa krunisana je vjencanjem u Rochesteru drzava Minesota 30. Ana je kcerka nasih banjalucana Dubravke Bube i Dragana Cureta Curkovic. Kazem vjencanje je bilo u Rochesteru gradu koji je poznat po vrhunskoj svjetskoj klinici Mayo na kojoj se lijece uglavom bogatasi. Ustvari sam grad je i klinika sa mnostvom zgrada povezanih podzemnim i nadzemnim hodnicima. Izuzetno cist i miran gradic. Kazu da je zimi strasno hladno a temperatura se spusti do -40C. Da se vratim vjencanju. Bilo je to americko vjencanje ali Dubravka i Dragan su se potrudili da se tu osjeti i nas mentalitet. Dubravka, poznata po kuharskim umijecima je za predjelo pripremika nekoliko vrsta pita a zajedno je sa mamom Rozikom napravila 10-tak vrsta raznoraznih kolaca. Uz to treba dodati i nasu muziku i pjesme pa je tako ovo slavlje dobilo jenu novu multikulturnu boju. To se svidjelo i Amerikancima koji su plesali i veselili se uz nase pjesme. Gostiju je bilo vise od 300 i svecana sala u hotelu je bila dubke puna. Bilo je tu gostiju iz Norveske, Kanade, Svicarske, Hrvatske i iz svih krajeva Amerike. Plesalo se do sitnih nocnih sati uz zvuke nase i americke muzike. Kada se slavlje stisalo sutradan smo otsli kod Dubravke i Dragana kuci na nastavak dobrog druzenja uz Draganove specijalitete sa rostilja. On to zaista vrhunski radi i u sali smo mu rekli da bi vrlo brzo morali na dijetu druzeci se na ovaj nacin. Dragan i Dubravka su sve goste sa radoscu docekali a Dubravki nije bilo tesko da po par puta ide po nekoga u Mineapolis na aerodrom koji i nije bas tako blizu sat i po udaljenosti. Ana i Andy su zracili mladoscu i ljepotom. Rekla sam vec da je to ljubav iz skolskih klupa. Obadvoje su zavrsili koledz i uspjesno rade. Kuriozitet je i to da su vec kupili kucu u koju su nas pozvali sa ostalom rodbinom na kafu i otvaranje poklona. Bila je to jos jedna prilika da se stetnemo sa Aninom i Andy-evom rodbinom. Na kraju jos jednom neka ih prati sreca i ljubav u njihovom zajednickom putu. Jasna Evo jos jednog priloga koji kasni par dana. Emira mi je poslala ovaj kratki ozvjestaj prije tri dana: Evo samo kratki izvjestaj iz Louisville-a. Danas je odrzan drugi muzicki recital mladih bosanskih amerikanaca tako je pisalo u pozivnici , ucenika Brace Skopljaka i njegovog mladog saradnika Mirsada Besica. Maka sala je bila puna, a djeca su pokazala koliko su naucila u ovoj skolskoj godini. Na kraju su nas Braco i Mirsad obradovali zajednickim nastupom. Na prvoj slici je najmladji ucenik Benjamin kojem je stolica jos uvijek previsoka i Braco sto s paznjom prati, a na drugoj Braco i Mirsad. Usput da spomenem da je Mirsad nedavno diplomirao na Berkliju, da je maestro na gitari te da se bavi i komponovanjem Pozdrav Emira Zadnjih nekoliko mjeseci Pittsburgh je postao grad o kojem se ovdje u Americi ponovo pocelo pricati nakon dugih godina krize. Razlog za to su prije svega sport, ali i politika i svakodnevni zivot. Ovih dana je prema nekoliko anketa Pittsburgh izabran za grad u kojem je u najlepse zivjeti vazi samo za USA a u septembru se u gradu odrzava samit 20 najrazvijenijih zemalja svijeta. Pittsburgh je poznat po svoja tri sportska kluba pirati, stilersi i pingvini koji su igrali ili jos uvijek igraju znacajnu ulogu u americkom zivotu. Tradicionalne boje timova, black and gold, se mogu vidjeti na ulicama grada veoma cesto, posebno kada dodje vrijeme za odlucujuce utakmice. Onih dana kada sam morao napustiti rodni grad i bivsu domovinu i prepustio se da me 'izbjeglicke vode' nose svojim tokom, nisam ni pomisljao da cu jednom ponovo uzivati u uspjesima sportskih klubova kao sto sam to nekada cinio u onim prijeratnim vremenima. Dolaskom u Pittsburgh poceo sam pratiti Steelers-e, ekipu u americkom fudbalu, i s vremenom postao njihov veliki obozavalac. Vec prve godine po mom dolasku u USA Steelers-i su stigli do superbowl-a ali ga na zalost nisu uspjeli osvojiti. Dosta slozena pravila igre sam vrlo brzo naucio i od tada uzivam prateci ih od prvog dana sezone. Od mog dolaska ovdje Steelers-i su osvojili s uperbowl dva puta sto nam je svima povecalo ugled kada putujemo sirom ove moje nove domovine. Pingvine, hokejaski tim, nisam pratio do prije jedno dvije-tri godine. Americki hokej mi se cinio kao nekakvo silno klizanje bez nekog posebnog smisla, slicno kao sto je bio slucaj sa soccer-om nogometom , koji je takodjer veoma cesto bio samo neorganizirana jurnjava za loptom. Medjutim, dolaskom dva mlada sjajna hokejasa u grad na tri rijeke kako ga ovdje u Americi cesto zovu , Sidny Crosby-ja Kanada , te Evgeni Malkina Rus , stvari su postale zanimljivije i postao sam sve vise i vise prikovan za ekran kada bi Pingivini igrali. Mellon arena dvorana u kojoj Pingvini igraju je zadnje tri godine rasprodata tokom cijele sezone i za kartu se daje pristojna 'lova'. Ove godine se od Pingvina ocekivalo da stignu lako izbore plasman udo playoff, uz skrivene zelje da osvoje prvenstvo. Stvari tokom sezone nisu isle najbolje i jednog momenta se cinilo da od ocekivanja nema nista. Smjena trenera donese preporod: ekipa je pocela igrati onako kako to ona umije i na kraju udjosmo u playoff, te na kraju stigosmo do finala. Protivnik, ponovo Red Wings, ekipa koju je vecina vidjela na tronu i ove godine. Ali stvari se cesto ne odvijaju kako vecina misli: Pingvini su igrali hrabro, borili se do krajnosti svojih mogucnosti i na kraju pobijedili u posljednjoj, 7. Pittsburgh je ponovo dosao na naslovne strane, kao sto se to pocetkom februara dogodilo kada su Steelers-i osvojili superbowl. Tako evo mi, gradjani Pittsburgh-a, ponovo slavimo. Danas je bila parada povodom osvajanja Stanly Cup-a kako se ovdje zove pokal koji dobijaju pobjednici i cijeli grad je ponovo bio na ulicama. Okupilo se, kako procjenjuju, oko 300 hiljada ljudi. I ja sam se nasao na licu mjesta da proslavim ovu veliku pobjedu i da zabiljezim odusevljenje na licima mojih sugradjana. Ulice kojima je prolazila parada su bile zakrcene cujem da su prvi posjetioci stizali vec oko 6 sati ujutro iako je parada pocela u podne tako da ovaj put nisam bio u prilici da se probijem u prve redove kako bih kamerom uhvatio aktere ovog velikog uspjeha. Morao sam se zadovoljiti mjestom na stepenicama Town Hall-a sto bi neki rekli opstine ili opcine , podaleko od povorke, tako moja kamera nije uspjela zabiljeziti dogadjaje 'iz prve ruke'. U ovim teskim ekonomskim vremenima kada mnogi jedva sastavljaju kraj s krajem, svako slavlje je dobro doslo da se lose stvari bar za trenutka potisnu u drugi plan. Bilo je lijepo gledati ovu razdraganu masu koja je davala oduska svom odusevljenju. Toliko je to drugacije od vijesti iz rodnog grada kada igra nekada cijenjeni klub, koji se u godinama rata srozao na najnize moralne grane na koje se jedan kolektiv moze srozati a i sportski ne stoji bas sjajno. Ovdje toga, na srecu, nema, pa je tim moje odusevljenje vece jer evo ponovo imam mogucnost da uzivam gledajuci sport kao sto sam to nekada davno uzivao. Istina, ne radi se o nogometu ali to i nije tako vazno. Tog dana se sjecaju starije generacije, kao mi blogovci. Time smo izražavali svoju neizmjernu ljubav prema njemu. Sve se odvijalo uz veličanstveni slet u kome je učestvovala omladina cijele Jugoslavije. Nekad davno i moja strina Mima imala je čast da kao vrhunska gimnastičarka preda štafetu ispred BiH, a moj muž vodio je svoje učenike na slet. Bili su to nezaboravni dani kojih se sjećam s radošću. Sicusna, krhka, karakteristicnog stila oblacenja, sirokih sukanja, uskih bluzica ukrasenih sa vise niskih bobaka oko vrata koje su bile njena amajlija, na cudan nacin spletene pletenice. I tako obucena uvijek me je vise posjecala na zenu indijanku, nego na nasu bosansku zenu. Nasa Cura, kako ju je nazvao nas Vaso, a nasa Osmanovica, tako smo je mi zvali, jer su se zene zvale po pripadnosti muzu, a ja njeno pravo ime nisam nikad ni znala. Usla je duboko u nase zivote i o nama znala sve, a mi onako mladi, sebicni, nismo puno znali o zivotu nase Osmanovice. Tesko djetinjstvo, skraceno djetinjstvo, sputana mladost, udaja za starijeg i bolesnog muza, nasa Osmanovica je bila i majka i otac svojoj djeci. Otuda njena ljubav prema djeci, prema svoj djeci, volila je njihovu iskrenost, spontanost, naivna lukavstva, dusu njihove duse, njihove radosti, neposredne radosti koje ni sama nije imala. Malo je ona pricala, malo smo znali o njoj. Smatrala je da ljudi da bi prikrili svoje licemjerje izmislili su rijeci i upotrebljavaju ih na pozornici zivota. Upotrebljavala ih je sto manje i trudila se da ih ne upotrebljava mnogo. I uz sve te njene privatne brige, duge bolesti svoga muza, nasa Osmanovica je uvijek imala vremena i bila tu kad zatreba. Godine i godine, generacije i generacije ona je docekala i ispratila, svojim blagim osmjehom, velikim srcem i samo za nju karakteristicnoj stalozenoscu, za slusanje nasih — djecije neprevazidjenih problema. Radeci u restoranu naseg ansambla, hladila je hladnim sokovima nasu zagrijanu dusu ljeti, a zimi grijala svojim toplim osmjehom i toplim cajem. Koliko je samo cula nasih ispovjesti, nasih kao tajnih, a da nikad nikom nista nije rekla. Uvijek cu se sjecati jedne zime, onako sva tuzna, nesretna kako samo moze biti neko sa l7 godina i ljubavnih problema, odem ranije na probu da bi me Osmanovica saslusala, jer niko drugi nije imao razumjevanja za tako moje -ogromne- probleme. Udjem, tuzna, sjednem, vidi ona da su meni potonule ladje, citala je ona nasa lica jako dobro, a ja samo sto ne zaplacem na to ce ona HOCES NJEGA ILI NJU a to je njoj znacilo hoces njega to je caj, hoces kafu toje nju. I samim tim vec je ona mene uspjela malo razgaliti. Sjeda Osmanovica sa mnom, ostavlja sav posao, slusa moje jade, suti a miluje svojim pogledom, a ja puna tuge govorim, nestajem, u meni se rusi svijet, kako to moze biti samo u mladosti. Ona slusa i gleda, a u sebi puna svojih zivotnih jada na koje ja tada nisam ni mislila, sta moze nju da boli, kad je uvijek tiha. Ona ustaje, odmahne rukom i izgovori samo svoje po obicaju STA CES JEBAJI GA. Ja osta ukoceno, neshvaceno sa njene strane, ljuta sto ona mene ne shvata i ne razumije, ustajem oblacim se za probu i mislim u sebi koja sam luda sto sam joj sve i ispricala. Pocinje proba u meni tuga i bijes. Na pola probe kada sam se izmorila, igrajuci izbacila svoj bijes, sjetih se njenih rijeci i pocnem da se smijem , shvatam da su to bile njene carobne rijeci skojima je samo ona znala da odagna nase tuge. Na pauzi je grlim i ljubim. Obrisala je ona moje tuge jednim potezom. Na dan njene sahrane saznala sam njeno ime i prezime, ali ona ce uvijek ostati u mom srcu nasa Cura kako ju je nazvao Vaso Popovic ili vec nasa Osmanovica. To je bila ona srce i dusa svih clanova. Generacije i generacije je docekla i ispratila nasa cura, a da ni jednom nije odbila da popije sa nama kafu ili caj i odslusa nase price, podjeli nase radosti i tuge. Kad god bi se vratili sa turneje ona bi nas cekala sva ozarena sto nas vidi, puna zelja da cuje kako smo prosli i kako nam je bilo. Ona nije bila nasa majka, drug, ona je bila nesto iskonsko, nesto sto sam mogla uvijek zamisliti, osjetiti a ne zagrliti i stegnuti jer mislila sam da nako krhku ako stegnem da cu je skrsiti, kao neku dragocijenost nad kojom bdim, radi njene tako krhke gradje. Ona nikad nije puno govorila, govorilo je njeno lice, ruke u njenim ocima smo nalazili ona razumjevanja koja su nam tada trebala. Nekakav cudan fluid, vezao je nas za nasu Osanovicu. I danas kada pijem caj ili kafu u drustvu, kada nase Osmanovice nema vise s nama, kada ja nemam vise tih ludih neprebolnih mladalackih problema, sklopim na trenutak oci i u tisini vratim njen lik i cujem ponovo tihi glas HOCES NJEGA ILI NJU Siroki osmjeh ozari mi lice, pogledam na gore , znam da je ona medju zvijezdama i da nas sve gleda i voli, kao i mi nju. Hvalati sto si svoj zivot, odzivila sa nama. A ja ih objavljejem sve jer sve vrijede da budu objavljene. Prvi dan nakon dolaska u Peking na programu je bio obilazak Ljetnjeg dvorca Summer Palace koji se nalazio relativno blizu naseg hotela. Za prevoz smo koristili taksi koji nas je proveo kroz neke dijelove Pekinga gdje smo vidjeli i onu drugu stranu kineske stvarnosti. Put nas je jednim dijelom vodio kroz siromasne krajeve grada gdje se sav zivot jos uvijek odvija gotovo na ulici. Vidjeli smo mnostvo malih trgovina i restorancica u jadnom stanju, gdje se prodaje sve i svasta a koji se mogu porediti sa onim u siromasnim cetvrtima americkih gradova: trguje se napolju, jede, pije, vrse popravke bicikla, mijesa malter, a otpada i gradjevinskog materijala na sve strane. Podsjeti me to malo na neke nase krajeve iako mi se cini da takvog siromastva kod nas nika nije bilo. Summer Palace je u stvari povelik park, ljetnikovac, izgradjen u drugoj polovini 18. Procitah da je jezero vjestacko a da je zemlja koja je ostala njegovim iskapanjem iskoristena za gradnju brda na kojem su izgradjene mnoge palace. Ulaza u park ima nekoliko a mi smo usli na sjevernoj kapiji i odmah se odusevili malim trgovinama uz kanal odmah po ulasku u park. Obilazak parka je predstavljao prvi test za nasu izdrzljivost jer smo se odmah nakon ulaza poceli penjati uz mnostvo stepenica. Vecih i manjih gradjevina ima jako puno i to na sve strane pa je potrebno jako puno vremena kazu cijeli dan , ako bi se zeljelo sve obici. Mi smo birali nase puteve a ja sam usput 'skljocao' kamerom gdje god bi stigao. Nakon dolaska na vrh, pocelo je spustanje prema jezeru. Na obali jezera smo se sreli s nasom rajom iz Pittsburgh-a koja je dosla drugim taksije kroz drugi ulaz. Od jezera smo se ponovo penjali nazad, strmim stepenicama, ka glavnoj palati s koje se pruzao prekrasan pogled na jezero i malo ostrvce u daljini. Snage je pomalo nestajalo ali smo se ipak odlucili za povratak prema jezeru pa uz njegovu obalu do ostrva. Uz put smo razgledali mnoge od pagoda templa , malo odmarali uz muziku i ples na pozornici koja je dio ovog kompleksa, te na klupama uz obalu kojih ima dovoljno za posjetioce koji svakodnevno dolaze u velikom broju. Obilazak je uzimao svoj danak pa su odmori postajali sve cesci uz jedan malo duzi na klupi na malom otocicu. Za voznju camcem nismo imali snage. Nakon nekoliko sati hodanja i razgledanja, pala je odluka da idemo nazad u hotel da se odmorimo za nove avanture narednih dana. Cekao nas je Zabranjeni grad, Veliki zid, Botanicki park i park u blizini naseg hotela. A o posjeti Silver i Perl marketu da i ne govorim. Pronalazenje taksija za povratak je bilo malo teze jer su se ispred izlaza nalazili samo taksisti koji ne koriste taksimetre a njihova cijana za prevoz je znatno vece od onih regularnih. Izgleda da je situacija sa taksistima svuda u svijetu ista pa i Kineski taksisti ne zele da zaostanu za ostalim svijetom. Nakon nekoliko bezuspjesnih pokusaja da nadjemo taksi sa taksimetrom, morali smo pristati na dogovorenu cijenu: inace bi noc vjerojatno proveli na otvorenom, daleko od udobne sobe hotela. Po svom obicaju opet sam kameru koristio dosta cesto ali ne bas toliko kako ja to znam. Uz ovaj prilog sam odabrao koje bi trebale docarati ljepotu ovog poznatog turistickog odredista koje pored stranaca obilaze mnogi Kinezi. Primijetili smo da Kinezi u velikom broju obilaze znamenitosti, parkove i ostala mjesta. Mozda je to zato sto su tako navikli a mozda je razlog tome i njihova brojnost pa ih svagdje ima toliko da je za nas to pomalo neobicno. Obišli smo Muzej seljačke bune i Spomenik seljačkoj buni rad A. Augustinčića pun reljefa sa detaljima bune. Ispred spomenika je velika figura Matije Gupca visoka 6,5m. Spomenik je veličansven i kraj njega se osjećam tužno jer mi misli lete u Bosnu na Šehitluke - spomenik NOB-a, koji ima sličnu koncepciju. Spomenik je na brdu iznad Gornje Stubice i dolje puca pogled, kao sa Šehitluka na Banj Luku. S naseg kuhinjskog balkona pogled se spustao na stare ducane na Hanistu i dizao prema minaretu Ferhadije. Vec prvi dan cujem neko pjeva i brzo na balkon. Mome cudjenu nije bilo kraja. Naravno da mi je poslije mama objasnila da je to hodza i da u odredjeno doba dana poziva vjernike na molitvu. Nije se to bas meni poslozilo u glavi. Od svih tih pojmova bio mi je poznat jedino pojam molitve koja se u mom slucaju svodila na ono : U ime Oca i Sina i Duha svetoga amen, izgovoreno u sebi prije spavanja. Kad god sam bila u kuci na zvuk hodzina glasa ja sam izlazila na balkon. Negdje u ranim osamdesetima pocelo se intenzivno ici na tecajeve engleskog i tu kod ticerke Ranke upoznah vedru dragu i obrazovanu curu Snjezanu. Ne znam kako nam u pricu dodje Ferhadija i ona rece kako puno zna o njoj. Ja se odmah uhvatih na udicu i pade dogovor, vodice me u Ferhadiju. Kako smo obe stanovale na Starcevici sretale smo se tu i tamo, a svaki rastanak je bio uz ono dogovoricemo se. Na tome i osta. U medjuvremenu sam obisla mnoge evropske bogomolje, pariske, praske, varsavske, kelnske, londonske, minhenske, u Istanbulu Aja Sofiju, Plavu i Sulejman dzamiju. Sto se tice B. Pravoslavne crkve sam obilazila jer su mi bili zanimljivi vjerski objekti, a ona nova na Rebrovcu mi je bila interesantna i zato sto ju je projektirala moja prijateljica Emina Kolonic d. Godina je 1992, najgora godina u mom zivotu, august mjesec, najgori mjesec te godine, nagori dani tog mjeseca su prosli. Saznala sam da su mi djeca ziva, bolovi u krizima popustaju, ne povracam vise uz drvece banjaluckih ulica. Oni koji znaju sta mi se sve izdogadjalo sigurno se cude jer ono poslije bilo je puno spektakularnije. Jos radim u malom poduzecu koje se bas ne uklapa u Brdjinu naredbu o obaveznom postotku pravovernih djelatnika. Projekt pravoslavne crkve nam je vec oduzet. Rodbina se kurvinski izvukla iz grada ni a ni bu , a onaj drugi sveistomisljenicki rod bjezi od mene k'o od kuge. Struje u centru grada nema. Eso i ja moramo popiti kavu u expresu zabranili fildjane. Mislio sam da ce pauza na blogu uticati da interes padne na nivo koji bi mi dao za pravo da ovo nase druzenje polako privedem kraju ali opet sam bio u krivu kao i u mnogim slucajevima ranije. Broj pristupa blogu se istina smanjio ali ni blizu onom koji bi bio opravdanje za njegov odlazak u penziju. Louis-u ali i oni su bili u krivu. Da se radilo o St. Louis-u, slike s druzenja bi ugledale svjetlost dana dan-dva nakon druzenja. Ali, put me ne odvede u Missouri, vec stigoh u Kinu, najmnogoljudniju zemlju na svijetu. Stigoh u Kinu sticajem okolnosti na koje se ne mogu pozaliti. Kada sam desetak godina ranije prihvatio posao u Law Library, nisam ni pomislio da ce me on odvesti u mnoge krajeve USA a kamo li izvan njenih granica. Tako se krajem maja obrah u Pekingu Beijing-u, kako ga danas zovu na konferenciji koja bi mogla imati historijski znacaj za odnose USA i Kine jer se radi o prvim koracima suradnje ove dvije drzave vezanim za zakonodavstvo. Kako mi je direktor Kinez, kako vec desetak godina organizira ljetnju skolu u Beijing-u, i kako je bio glavni organizator konferencije, ponudi nam opciju da umjesto u Washington D. Ponuda je, naravno, odmah prihvacena. Bilo je to interesantano putovanje u zemlju o kojoj sam znao malo i za koju nisam vjerovao da cu je ikada vidjeti iz bliza. Kine se sjecam iz onih vremena kulturne revolucije i stroge komunisticke vladavine a u zadnjih desetak godina nisam joj pridavao posebnu vaznost osim sto sam vecinu svoje zarade potrosio na proizvode made in China koji su preplavili cijeli svijet pa tako i USA. U osam dana puta vidjelo se mnogo toga, napravilo na stotine slika pa tako odlucih da utiske prenesem kroz nekoliko priloga, kako mi vrijeme dozvoli. Pa da krenem redom. Putovalo se do Kine dugo, 15-tak sati neprekidnog leta od New York-a do Pekinga, preko sjevernog pola. Put ugodan, iako malo podugacak: nije lako provesti toliko vremena na jednom mjestu a jos teze je biti privezan za avionsku stolicu. Preslo se nekoliko vremenskih zona ali sat nismo morali pomjerati: krenuli smo u petak oko podne a stigli u subotu posije 2 popodne a da noci nismo vidjeli. Srecom, sve prodje u redu pa se zaputismo ka izlazu. Aerodrom ogroman, tri terminala, jedan velicine 117 nogomentnih igralista. Natpisi na kineskom i engleskom, procedura brza, bez zastoja. Do hotela stigosmo taksijem autoputom kojeg se ne bi postidila ni jedna zemlja na svijetu. Uz put posmatram okolinu: drvece slicno kao ono u nasim krajevima. S obe strane autoputa novoradnje, sve uredno, cvijece i pokosena trava, kao da se nalazimo u USA. Jedini problem nam bi kako upaliti svjetla: nigdje prekidaca. Kasnije otkrismo da se sve u sobi kontrolira elektronski pomocu kontrolnog uredjaja na nocnom stolicu. Razlog puta je bio, kao sto vec rekoh, ucesce na konferenciji koja bi mogla imati veliki znacaj u buducim odnosima ove dvije drzave. Na konferenciji je ucestvovalo oko 60-tak vodecih ljudi iz oblasti Legal Research-a iz USA i oko 140 iz Kine. Bilo je tu mnostvo dekana univerziteta i par kineskih ministara. Kako se ja nadjoh tu vise nije ni vazno ali moram priznati da sam se pomalo pravio vazan. Posebno kada bi nas slikali mnogobrojni fotoreporteri. Svom kolegi Rau Indijac sam u zezi govorio kako stvaramo historiju kako se to zna govoriti u ovakvim prilikama. Prvi dan konferencije su nas slikali veoma cesto a ja se cudio zbog cega je to: kasnije saznadoh da sam slucajno sjedio do jednog ministra, a kako smo nas trojica s tri kontinenta, to je fotografima bilo zanimljivo. Ako uz ovo dodam besplatne ruckove i vecere koji su sastavni dio konferencije, bankete, pauze izmedju prezentacija uz caj, kavu i kolace, moze se dobiti slika kako je sve to izgledalo. Ova tri dana konferencije su mi pomalo docarala kako to izgleda kada se nalazis blizu onih pri vlasti pa mi je sada jos jasnije zasto se mnogi bore da je se docepaju. I nije tu vise vazno da li si rutan za znacenje rijeci pogledaj pravopis bosanskog satro jezika ili imas slifa: okolnosti diktiraju sve. Tako sam i ja morao izigravati nekoga kome je Legal Research najvaznija stvar na svijetu: slusalice za simultani prevod su obavezno bile na usima a i caja sam se napio vise nego za cijeli zivot a vrijedni konobari dosipaju cim se casa malo isprazni. Uz sve ono sto je islo uz konferenciju ruckovi, vecere, banketi , jedno vece nas direktor odvede na veceru u jedan ekskluzivni restoran u blizini hotela. Posluga je bila na vrhunskom nivou mlade vitke Kineskinje u svecanim haljinama, konobari u odijelima , hrana takodjer menu je bio na nekakvim kamenim plocicama i kako je sve na kineskom direktor je odabirao hranu prema svom ukusu , a takodjer vino i pivo. Napravio sam, naravno, nekoliko snimaka za uspomenu jer ne vjerujem da ce mi se ovakva prilika pruziti vise ikada u zivotu. Sve u svemu, boravak u Pekingu je bio veoma interesantan i ostace mi u sjecanju kao jedan lijep dozivljaj u zivotu. Pored konferencije sam imao prilike obici i najpoznatije znamenitosti Pekinga i okoline pa cu nesto napisati i o tome naravno uz dosta slika a za danas sam pripremio : onako, da potkrijepim ono sto je gore napisano. Uvijek se obradujem lijepim vijestima a posebno ako se radi o podmlatku kao sto je to ovaj put slucaj. Naime, moj bivsi radni kolega iako se u to vrijeme nismo druzili Aljosa Mujagic mi javlja sretnu vijest da je postao dido, uz jos nekoliko rijeci. Ali da ne ponavljam, evo Aljosinog emaila: Postovani Milane. Dobro je sto covjek gledajuci se u ogledalu ne vidi promjene ali slike nasih sugradjana sa susreta u St. Luisu, pokazuju kako smo se promjenuli, sto vidim gledajuci svoje skolske kolege i one sa kojima sam pikao loptu na Barama kod skole Filip Macura. Izmedju ostalog moram da se pohvalim postao sam dido, deda ili slicno. Moja kcerka Amra i njen suprug Volker dobili su sina koji je rodjen u Berlinu, Njemacka, koncem Aprila. Dobio je ime Adelar sto u prvodu znaci orao, plemenit, dostojanstven te i ratnik. Za sada orlic, kako ga ja zovem, jede, spava i pravi nered. Minka, moja supruga, je u Berlinu i igra se sa unukom dok ja uzivam u slikama koje mi salju. Saljem Ti sliku moje kcerke i unuka pa ako se nadje mjesta za kratku crticu na blogu, mozda ce podsjetiti moje poznanike i pokazati kako vrijeme prolazi. Zahvaljujem se na pricama i pismima koje objavljujes a koje mi donesu dosta sjecanja i pomalo tuge kada vidim gdje nas je oluja donijela. Puno pozdrava Tebi i supruzi kao i ostalim blogerima koji Ti salju priloge. A evo ovdje mozete naci jos stigle iz Njemacke. Drugi dio Koliko li je? Cuje se vec neko. Sve moze, samo polako. Opet komad pite, samo truncic. Istrosili smo sinoc puno kalorija. Isti, ali mjesto bolje nego ranije. Divno igraliste za djecu. Da su moji pilici Lila i Ena sad tu pa da ih malo ljuljam, a Tonco da igra fudbal sa ovim klincima. Lauri bi sigurno bilo dosadno… Nema jos puno raje. Ko su samo ovi vrijedni ljudi? Oni su sponzori, sponzorisu evo vec nekoliko godina. Treba ovoliko ljudi nahraniti. A tek na ovoj paklenoj vrucini biti uz rostilj i peci cevape pa jos pitati zelite li cevape ili sis, sa kajmakom ili s lukom? Dva bureta puna leda i pica. I stalno neko nesto donosi… nema da nema. Ti ljudi iz St. Louisa su zaista dobro organizovani i ne zale nista samo da nam svima bude lijepo. Ne primjetis da se radi, a sve na mjestu i kako treba. Divim im se i zahvaljujem na svemu. Nikako… bili na parkingu ispred hotela do pet…. I opet na noge lagane… hajmo u red za cevape... Eno tamo se pusi dagara. Opet Dzigi… a sto mu je dagara… mirise i usput mamurluk odnosi… Emira, ovo je za tebe i Enisu. Nada nam donijela svoje cuveno slatko od ruza. Sjetila se i nas. Pravim se pomalo vazna sto sam medju onima na njenoj listi. Gledam Dzigija kako lako mjesi ustipke, tu na klupi, ispred nas… snalazi se bolje nego ja u svojoj kuhinji. Opet previse price…mora boliti kad ne zatvaram usta… osim kad pusim. Vise cigareta u ova dva dana nego za cijelu sedmicu normalno. Gdje sam ono ostavila Hals bonbone. Aplauz… Burda donio ozvucenje.. Sretni smo i sada... Hajde molim te uslikaj me s jaranom... Maif bas hoce da sjedi na zemlji a Pola i Selim bi da stoje... Kako se uslikati a da se ne vidi stomak. Sjedi i stavi ruke ispred sebe.. Ko ima veci stomak... Sto su slatke sve ove mlade mame i njihova bebcad. A tek male princezice. Muskici vec ganjaju loptu… kakva su ovo fina djeca... Donijela sam album da vidis slike moje unucice. Nije sto je moja ali je slatka kao med... Pojacaj malo… Indeksi, Kemo, Arsen, Bijelo dugme i Bosanac... Ovaj put plese … zabava i po… pljesak…. Treci dio Bas smo ostarili. Nije za nas da dernecimo noc i dan. Nisam jos ni 60 napunila. Je li neko za kafu. Necemo, hajmo malo prileci da se odmorimo. De prvo da vidimo slike. Dobro, kad ih prebacim na kompjuter. Da vidim kakva je ovo knjiga. Pisac u predgovoru kaze da mu je to glavni cilj. Moze li neko sta jesti? Ko ce me odvesti da vidim starog tetka i tetku. Niko sada, daleko je. Usput cemo kad podjemo kod Grbica. Kazem da dolazim oko 8. Dobro, cekacemo, necemo leci. Mislim se hocu li I ja tako kad budem kao oni. Oni u braku onoliko koliko je meni godina. Ipak je danas drugi dan. Stizem kod tetke i tetka. Raduju se oni, radujem se i ja. Svima zao sto je samo na pola sata. Restoran djeluje nekako poluprazan. Ispunjavaju ga Braco i klavir. Izgleda da je jos rano i da se mnogi jos odmaraju. Opet sva ta draga lica. Stigla Baisa, vidim je tamo sa Skicom. Danas nisam ponijela foto aparat. Ipak, imaju drugi pa i dalje skljocam.. Bonboni i kafa pomogli pa sam opet u formi. Sramota me govoriti uvijek isto - iduci put — ali se iskreno nadam da ce zaista jednom biti to iduci put. Uz Atifa i Sakiba danas pjevaju i Blinker i Baisa D. Umorna je, ne moze izdrzati. Ode kuci, nije spavala dva dana i dvije noci. A ipak dosla da se malo vidi s rajom. Opet ono veliko srce St. Nisam ni primjetila da su se svi stolovi napunili. I mladi su tu. Samo se zabavljaj mladosti. Eh da sam …ma nije ni nama lose… Bira se mis. Nisam sigurna za ime. Stize i veliki buket za mis. I onda opet izlazi Seha, uzima mikrofon i pocinje tornado kod Grbica. S njim su svi i Atif i Sakib i cure, sve se pusi. Ruke gore… spominje i nekog Dzeku.. I oblaci dress, plavi sa... Hajmo sjesti, mora se malo i odmoriti. Mesinovici se pozdravljaju, Filipovici, Maif i Katmirka … pa koliko je kad vec odlazite... Sad cemo i mi.. Ko je sad to? Orhan, mi njega nismo prepoznali ali jeste on nas... Kako vrijeme leti po drugi put. Enisa, svaka cast za voznju. Zaja ne zna voziti.. Opet u pidzame pa opet jos malo uz crno i pitu. A gdje nam je maca? Eno je u vasoj sobi, tamo joj najljepse. Kafa dupla da nas malo popravi. Pregledaj jesi li sve pokupila, ja sam odnio cipele u gepek i kofer.... Sarma je odlicna, najbolja je podgrijana.. Nismo cestito ni progovorili..... Dovidjenja, javite se kad stignete.. Jos samo koji minut i evo nas kod Cerica. Samo mi i Enisa. Ostali su jos u nabavkama. Kako je samo lijepa hladovina u kuci. Stigose Jasenko i Zaja. Sa pitama i plinom. Novine — 22 diplomaca na Webster University iz Bosne. Nema veze sa mnom a nesto mi ipak drago. Medju njima i jedan tata i njegova kcerka, mostarci, prijatelji nasih Cerica. Znamo ih i mi. Cestitke svima, a posebno tati Izi. Stigao Pola sa Edom. Vidjenje nakon 17 godina. Stizu Dado i Maida sa Kresama i Beharicima. Sad su svi velika familija. Zajedno rucamo, pricamo, smijemo se … Uredjivajne i pripreme za polazak. Sala restorana specijalno svecarski dotjerana. Braco svira na klaviru. Dobro raspolozenje se nastavlja. Ma ljudi sto ste navalili, ne moze se sa svima odjedanput pozdraviti, nisu mi toliko dugacke ruke da vas sve zagrlim. Hej vidi, vidi , ko je to? Sto niste dosli ranije? Kako je sinoc bilo ludo kod Dzigija? Imali bi vise vremena da popricamo.. Kovacevici, Basici, Delici, Gusici, Memisevici, Camdzici, Ridzali sa Pibom ovaj put Zinka nije skupila dovoljno snage da dodje , Skic sa sestrama Karabas , Kobaslije, Slava i Preza, Sule sa boljom polovinom, Amir i njegova draga, Sehovici, Aliefendici, samo im Pajp nedostaje , Zdravko i Irena, Galesici, Jakupovici, Muharemovici, Esapovici, Ajanovici, Filipovici, Mesinovici, Gacici sa malom kcerkicom koja je izdrzala do kraja i velikom koja je bila u sjenci ove male, Domazeti jedni pa drugi... Davno je bilo kad smo ga zadnji put vidjeli... U Svedskoj na svadbi, sutra dolazi.... Atif dosao maksuz da pjeva veceras i sutra za nas. Sinoc je vec zabavljao goste kod Dzigija… ludnica.. Kuharice samo donose, ne smije nista biti prazno. Na sanku nema guzve. Nesto ih malo ove godine. Vidi ovo, da ti ispricam jos ovaj i tako u nedogled. Sto oni nisu dosli.. Drago nam sto su se sjetili. Atif lagano vodi drustvo prema plesnom podiju… pa onda Sakib pa opet Atif pa onda Sakib pa... Ruke gore, kreni… u ritmu... Vidimo se danas na izletu. Eno policije u blizini. Evo nas kod kuce. Tiho da nas mladi ne cuju. Skini cipele, urahati se. Pidzama bez kravate , komad pite i casa crnog plus cigareta. Lako jutro pa na spavanje.

❤️ Click here: Free Croatian Porn

You will never see ads again! Luckily you can have FREE 7 day access! Luckily you can have FREE 7 day access!

Luckily you can have FREE 7 day access! Luckily you can have FREE 7 day access! Luckily you can have FREE 7 day access!

Luckily you can have FREE 7 day access! By upgrading today, you get one week free access No Ads + Exclusive Content + HD Videos + Cancel Anytime By signing up today, you get one week free access No Ads + Exclusive Content + HD Videos + Cancel Anytime Offering exclusive content not available on Pornhub. You will never see ads again! You will never see ads again! Luckily you can have FREE 7 day access! Watch this 1080p video only on pornhub premium. Luckily you can have FREE 7 day access! Luckily you can have FREE 7 day access!

- You will never see ads again!

Подавшись назад, он указал на целую очередь людей, выстроившихся в проходе. Беккер посмотрел в другую сторону и увидел, что женщина, сидевшая рядом, уже ушла и весь ряд вплоть до центрального прохода пуст. «Не может быть, что служба уже закончилась. Это невозможно. Да мы только вошли!» Но, увидев прислужника в конце ряда и два людских потока, движущихся по центральному проходу к алтарю, Беккер понял, что происходит.

Odluka o izboru pripravnika u sudovima

❤️ Click here: Katastar crne gore javni pristup

Kako se ne bi radili odvojena hidrološka mjerenja na svakom vodotoku, kao i definisala lista vodotoka koji zadovoljavaju uslove za izdavanje energetske dozvole i samim tim pirpemila podloga za izrade opština, Sektor energetike Ministarstva ekonomije je zatražio tehničku pomoć EBRD uz podršku Čaške Vlade za izradu Katastra malih hidroelektrana na teritoriji 13 opština i to: Danilovgrad, Nikšić, Plužine, Šavnik, Žabljak, Pljevlja, Berane, Bijelo Polje, Rožaje, Plav, Andrijvica, Kolašin i Mojkovac. Evropska unija je 2018. Za potrebe pregleda podataka može se koristiti bilo koji standardni web pregledač Google Chrome, Mozzila Firefox, Internet Explorer , ali se preporučuje upotreba Google Chrome pregledača.

Hidrološka mjerenja rađena su u periodu od godinu dana na osnovu kojih je urađena korelacija sa postojećim mjerenjima urađenim od strane Hidrometeorološkog zavoda Crne Gore. Potrebna dokumentacija u zatvorenoj koverti podnosi se u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Vrhovni sud vodi računa o ostvarivanju prava na srazmjernu zastupljenost manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica iz kog razloga se zainteresovani kandidati o navedenom mogu izjasniti u prijavi na javni oglas. Jedan projekat može biti prijavljen samo u jednoj od ponuđenih kategorija. S obzirom da su planovi Uprave za nekretnine usmjereni na kontinuiranom poboljšanju i razvoju e-servisa, Vaše sugestije bi nam bile od velikog značaja.

Ne samo da mu je određen zatvor već, Pažin zabranjuje korištenje interneta poslaniku i predstavniku građana i naroda. Jedan projekat može biti prijavljen samo u jednoj od ponuđenih kategorija. Ostavi komentar Pravila komentarisanja sadržaja Portala RTCG Poštujući načelo demokratičnosti, kao i pravo građana da slobodno i kritički iznose mišljenje o pojavama, procesima, događajima i ličnostima, u cilju razvijanja kulture javnog dijaloga, na Portalu nijesu dozvoljeni komentari koji vrijeđaju dostojanstvo ličnosti ili sadrže prijetnje, govor mržnje, neprovjerene optužbe, kao i rasističke poruke. Potrebna dokumentacija u zatvorenoj koverti podnosi se u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog oglasa na adresu: Vrhovni sud vodi računa o ostvarivanju prava na srazmjernu zastupljenost manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica iz kog razloga se zainteresovani kandidati o navedenom mogu izjasniti u prijavi na javni oglas. Bulatović optužuje ministra pravde Zorana Pažina i za opstrukciju pružanja zdravstvene njege u ZIKS-u Milanu Kneževiću. Uz zahtjev kandidati treba da dostave kratku biografiju, adresu i kontakt telefon.

Odluka o izboru pripravnika u sudovima - Uprava za nekretnine je realizovala nadogradnju katastarskog informacionog sistema koji će omogućiti svim našim korisnicima, da na brz i efikasan način pregledaju podatke katastarskih evidencija u skladu sa zakonskomregulativom.

Pravo učešća na konkursu imaju pravna lica upisana u registar privrednih subjekata u Crnoj Gori za obavljanje kinematografskih djelatnosti, kojima je osnovna djelatnost proizvodnja kinematografskih djela, a koja moraju biti upisana u registar najmanje šest mjeseci prije objavljivanja konkursa. Pravna lica mogu prijaviti samo po jedan projekat u svakoj od objavljenih kategorija, osim u kategoriji razvoja projekta u kojoj se mogu prijaviti najviše dva projekta. Na konkurs koji se odnosi na razvoj scenarija, pravo učešća imaju fizička lica, državljani Crne Gore — autori filmskog scenarija. Pravo učešća na konkursu za razvoj scenarija nemaju fizička lica koja su dobitnici sredstava po prethodnom konkursu u navedenoj kategoriji. Jedan projekat može biti prijavljen samo u jednoj od ponuđenih kategorija. Registracija korisnika i prijave na konkurse vrše se putem. Pristup prijavama je moguć tek nakon uspješno izvršene registracije korisnika. Odluku o rezultatima konkursa, na prijedlog Komisije, donosi Savjet u roku od 7 dana od dana dostavljanja prijedloga. Centar je u obavezi da objavi rezultate konkursa na svojoj internet stranici u roku od 3 dana od dana donošenja odluke. Prijave na konkurse su otvorene do utorka, 26. Za sve dodatne informacije o konkursima i načinu prijavljivanja, zainteresovani se mogu obratiti Filmskom centru putem e-mail adresa: i.

www.datingvr.ru

❤️ Click here: Flert kontakt

Za bilo kakva pitanja uvijek možete kontaktirati našu službu za korisnike. Har du spørgsmål kan du altid kontakte vores kundeservice. Also warum noch warten? Za bilo kakva pitanja uvijek možete kontaktirati našu službu za korisnike.

Egal ob wir uns gerade in einer Beziehung befinden oder single sind — immer wieder haben wir dieses Gefühl. Tek nakon što muškarac započne igru zavođenja, primenjuje otvorenije i jasnije signale flertovanja.

Takvu poruku pošaljete na broj 6292. Registracija je besplatna, obzirom na postavke vašeg profila, primat ćete podudaranja ali također možete i upotrijebiti funkcionalnost našeg pretraživanja i pregledavati profile. Du får gärna titta runt. So bleiben Sie nicht mehr lange Single! Denna hemsida kan användas på både PC och mobila enheter. Med en profil kan du kommunicera med andra medlemmar.

Die beste Flirtbörse finden - Nešto se smatra kada zakače za pojas ili kajiš, okrenu se telom prema partnerki i približe korak napred.

Minumum alderen for at bruge Flirtekontakter er 18 år. Profilerne på Flirtekontakter er fiktive, fysiske arrangementer med disse profiler er ikke muligt. Denne side kan blive brugt både på PC og mobil enheder. Hvis du oplever nogle problemer med hvordan Flirtekontakter er vist på din enhed, så kontakt venligst vores support team. Flirtekontakter er en platform for mænd og kvinder som leder efter sjove eller spændende kontakter. Registrering er gratis, baseret på dine profil indstillinger, vil du modtage match men du kan også bruge vores søge funktion og kigge på profiler selv. Fundet en sød mand eller kvinde? Få kontakt ved at sende en besked eller et blink. Har du spørgsmål kan du altid kontakte vores kundeservice. Dit spørgsmål vil blive behandlet med omhu og diskretion og du vil få svar indenfor 24 timer. Tøv ikke og registrer dig nu.

Gay Oglasi Srbija

❤️ Click here: Gay ljudi za upoznavanje

A sve što Vi treba da uradite je da se registrujete i postanete član naše gej zajednice. Da li Vas zanimaju gay ljudi za upoznavanje? Vaši inozemstvo oglasi ili inostranstvo oglasi su potpuno besplatni i ovde se oglašavaju srpska dijaspora, bosanska dijaspora, hrvatska dijaspora i domovina. Iz navike ste se zatvarali u sebe i niste razgovarali ni sa kim.

Tabu oko upoznavanja ljudi na netu je odavno razbijen, svakodnevno se otvaraju novi profili i pokreće komunikacija. Niste bili sigurni gde se upoznaju novi gay ljudi; niste ni sami znali da li to zaista želite i da li će Vas ostali prihvatiti... Buduæi da æete se nalaziti samo s osobama koje vam se sviðaju, neæete se morati suoèavati s neugodnim trenucima karakteristiènim za sastanke na slijepo.

Tinder će na osnovu lokacije pokazati najbliže osobe, a na vama je da pomerite u levo ili desno, u zavisnosti da li vam se neko sviđa ili ne. Glavne pozitivne strane sajta su atmosfera podrške i bezbednosti. Na tim tulumima članovi su se nakon online dopisivanja mogli upoznati uživo. Zbog toga smo mi osmislili ovaj sajt Gej Upoznavanje na kome možete da se družite i bolje upoznate. Bilo da želite da pronađete prijatelja ili životnog partnera, naš sajt će Vam definitivno biti od pomoći. Na tim tulumima članovi su se nakon online dopisivanja mogli upoznati uživo. Svi mi želimo da pronađemo pravu osobu za sebe, ili da ta osoba pronađe nas. Najpoznatiji od njih je Twoo koji ima više registriranih korisnika u Hrvatskoj od Badooa, ali zbog zagušenja pojavom novih portala i zbog velike sličnosti s Badoom nije u potpunosti zaživio kod nas. Ako ste u potrazi za nekim posebnim onda definitivno vrijedi uzeti u obzir gay stranice za upoznavanje! U oglasu se obično navede opis člana u kratkim crtama, kao i ono što traži. Najbolje na tim stranicama za upoznavanje je što æete biti u moguænosti provjeriti fotografiju osobe ili se èak vidjeti na chatu. Gay Romeo oglasi su najbolje mesto za postavljanje Vašeg oglasa, ali i za surfovanje kroz oglase drugih i pronalaženje interesantnih ljudi sa kojima, kroz ćaskanje možete doći do dragocenih poznanstava i veza.

Gay Romeo Oglasi - Mi vam pružamo najbolju uslugu, kroz brzo i lako oglašavanje kao i pretragu više desetina hiljada oglasa. Posle toga, na miru možeš da čitaš i gledaš profile i pronalaziš one momke koji ti odgovaraju.

Upoznavanje gay osoba — Zašto je uèlanjivanje na stranicu za upoznavanje gay osoba ili stranicu za chat dobra ideja Autor: Upoznavanje gay osobama nikad nije bilo jednostavno. Meðutim, u zadnjih nekoliko godina društvo je prihvatilo homoseksualne veze i postalo im je jednostavnije živjeti svoje živote otvoreno i bez ikakvog straha. Ako ste samac i pitate se kako da ostvarite svoj sljedeæi susret, tada bi trebali znati da postoji nekoliko sjajnih naèina pomoæu kojih možete sresti samce. Stranice za upoznavanje preko Interneta danas su popularnije nego ikad. Te vam s tranice omoguæuju da lakše sretnete stotine samaca širom svijeta. Možete ih upoznati, komunicirati s njima i naæi nekoga tko vam je privlaèan. Prikladan izbor Prilièno puno ljudi bi se moglo osjeæati neugodno zbog ideje korištenja servisa za upoznavanje gay osoba preko Interneta. Meðutim, te stranice za upoznavanje su jednostavne i ugodne za korištenje. Popularne su jer vam nude najbrži moguæi naèin da upoznate samce sa sliènim interesima. Naæi æete nekoliko osoba baš poput vas koje traže ljubav. Te su stranice za upoznavanje dostupne 24 sata na dan i možete im pristupiti od bilo kuda sve dok posjedujete kompjuter s pristupom na Internet. Da bi našli novu romansu ne morate èak ni napustiti komfor svog doma. Pronaðite samce u svojoj blizini Konvencionalan naèin za upoznavanje gay osoba bio je odlazak u gay klubove i barove u potrazi za novim deèkom. Meðutim, ponekad niste raspoloženi za izlazak. Najjednostavnije što možete napraviti je otiæi na stranicu za upoznavanje. Na tim stranicama možete sresti i upoznati gay samce iz vašeg grada. Izbori koji su vam dostupni su beskrajni a vaše moguænosti upoznavanja sigurno neæe biti ogranièene. Na Interne tu možete naæi sve vrste samaca i bez obzira o èemu maštali, naæi æete nekoga tko æe odgovarati vašim potrebama. Najbolje na tim stranicama za upoznavanje je što æete biti u moguænosti provjeriti fotografiju osobe ili se èak vidjeti na chatu. Tako æete biti barem malo informirani o osobi prije nego se eventualno sretnete. Buduæi da æete se nalaziti samo s osobama koje vam se sviðaju, neæete se morati suoèavati s neugodnim trenucima karakteristiènim za sastanke na slijepo. Te vam stranice nude nekoliko dobrih alata koji vam mogu pomoæi da uživate u osobnom i zajednièkom iskustvu. Širenje kruga prijatelja sada je jednostavno jer æete moæi komunicirati sa stotinama muškaraca i bolje ih upoznati. Ako ste u potrazi za nekim posebnim onda definitivno vrijedi uzeti u obzir gay stranice za upoznavanje!

❤️ Click here: Magična zona » Privucite srodnu dušu

Potom obeležite sve ono što je vaš prijatelj napisao, a što se ne nalazi na vašoj listi jer su upravo to vaši atributi na koje treba da se skoncentrišete i da ih razvijate. Govor zvezda: Štednjom do blagostanja 63. Velika enigma za naučnike: Misterija tibetanske mumije 51.

Kada uspemo da aktiviramo tu urođenu moć u nama, ona počinje da svetli kao svetionik privlačeći i hraneći večnu ljubav. Pokažite svoju blistavu stranu Aktivirate svoju energiju srodne duše tako što ćete naučiti da volite i cenite sebe — ako ne volite sami sebe, kako možete očekivati da vas voli neko drugi? Ukoliko razmišljamo o nekim ružnim stvarima, upravo takve ćemo privući.

Napišite kakvog partnera želite Vratite se svojim listama i zaokružite osobine koje vi već imate, a koje bi voleli da ima vaš partner. Magični kutak: Moćni nebeski talismani ispunjavaju želje 60. Aromaterapeutkinja Alma: Opojni mirisi isceljuju telo i um 37. Vidovita Žiža: Dar vredniji od zlata 24. Nosite ga kao privesak na grudima jer će na taj način stimulisati čakru srca.

- Uzmite obe liste i uporedite ih.

Ukoliko još uvek tragate za pravom ljubavlju, aktivirajte svoj skriveni potencijal koji će vam pomoći da je privučete Ljubav pokreće svet. Ona leči rane i gradi mostove i unosi smisao u sve što radimo. Svi mi tragamo za pravom ljubavlju, za istinskom srodnom dušom sa kojom ćemo deliti život, ali kako da pronađemo pravu osobu? Ključ za to je energija srodne duše. Kada uspemo da aktiviramo tu urođenu moć u nama, ona počinje da svetli kao svetionik privlačeći i hraneći večnu ljubav. Pokažite svoju blistavu stranu Aktivirate svoju energiju srodne duše tako što ćete naučiti da volite i cenite sebe — ako ne volite sami sebe, kako možete očekivati da vas voli neko drugi? Počnite tako što ćete sastaviti listu svih stvari koje volite kod sebe — od fizičkih crta i karakteristika do talenata i tako dalje. Kada završite, zamolite nekog dobrog prijatelja da zapiše sve ono što voli kod vas. Uzmite obe liste i uporedite ih. Da li ste iznenađeni činjenicom koliko je lista vašeg prijatelja duža? To se dešava zato što mi često uzimamo sebe olako i ne vidimo svoje dobre strane. Potom obeležite sve ono što je vaš prijatelj napisao, a što se ne nalazi na vašoj listi jer su upravo to vaši atributi na koje treba da se skoncentrišete i da ih razvijate. Obe liste stavite u kutiju koju možete i da dekorišete, a u koju ćete stavljati i druge stvarčice koje će vam pomoći na putu do konačnog cilja. Zavolite sebe Sada izvedite jednu jednostavnu meditaciju za aktiviranje energije srodne duše. Sedite ravnih leđa i opuštenih ramena, udahnite nekoliko puta duboko i umirite um. Ne žurite, a kada ste spremni, pomislite na sve one lepe stvari sa obe liste. Pomislite na svaku od njih i zamislite ih kao stvarne. Emitujem i privlačim ljubav svakog dana! Ovo je početak predivne avanture čiji cilj je da pronađete ljubav svog života. Sličnosti se privlače Svemir funkcioniše po određenim pravilima. Jedno od najmoćnijih jeste da se sličnosti privlače. Ako šaljemo dosta pozitivne energije, dešavaće nam se samo lepe stvari. Ukoliko razmišljamo o nekim ružnim stvarima, upravo takve ćemo privući. Aktivirajući energiju srodne duše, pokrećemo snažne vibracije koje šalju snop pozitivne energije ljubavi. Napišite kakvog partnera želite Vratite se svojim listama i zaokružite osobine koje vi već imate, a koje bi voleli da ima vaš partner. Potom sastavite novu listu na koju ćete dodati nove osobine koje biste želeli da ima vaš budući partner. To što ste napisali su upravo one osobine koje treba da razvijate da biste privukli takvu osobu: ako tražite nekog velikodušnog — postanite takvi, ukoliko želite da vas zasmejava, onda treba da počnete da gledate na stvari sa vedrije strane kao i da razvijate sopstveni smisao za humor i zabavu. Imajući sve to na umu, svakog jutra preletite preko liste osobina koje kod sebe treba da razvijete jer samo podsećanje na njih poslaće poruku vašoj podsvesti i pomoći vam da iskoristite svaku šansu koja vam se pruži za to. On će zagrejati vaše srce i pomoći vam da emitujete više ljubavi u svom životu. Nosite ga kao privesak na grudima jer će na taj način stimulisati čakru srca. S vremena na vreme, zamišljajte kako zrači pink bojom i kako ta svetlost ispunjava vaše telo. Koristite one koji podstiču ljubav i privlačnost, bilo da ih stavljate na sebe ili njima osvežavate dom. Ruža, jilang-jilang, vanila i pomorandža su odličan izbor… NASTAVAK TEKSTA MOŽETE DA PROČITATE U NOVOM BROJU.

• Почетна страна
• Архива
• Фасцикле
• Линкови
• Администрација

• Karmicki ljubavni odnos
• Prvi-sastanak.net Traffic, Demographics and Competitors
• Matore jebacice
• Poznanstva zena trazi muskarca osijek
• Pink oglasi ch najnoviji
• Slobodne cure iz Osijeka[1/2]
• Upoznavanje net pretraga firmi
• Devojka novi sad
• Reddit za dopisivanje
• Stare zene jebanje @ Open Orgasm

• Генерална [77]

• RSS 0.90
• RSS 1.0
• RSS 2.0
• Atom